POVIJEST, SADAŠNJOST I BUDUĆNOST
ČASOPISA STUDIA CROATICA
Revija
Studia Croatica izlazi već 46
godine u Buenos Airesu. Do sada su na španjolskom jeziku u sklopu te revije
objavljene deset tisuća stranica materijala o hrvatskoj književnosti,
povijesti, kulturi, baštini i politici. Uredništvo,
kojem je na čelu Joza Vrljičak, izdaje tradicionalna izdanja na
papiru, te elektronička izdanja na CD-romovima i Internetu.
Godine
1959., u vrlo neizvjesnoj međunarodnoj situaciji, jedna skupina hrvatskih
intelektualaca i državotvornih političkih emigranata u argentinskom Buenos
Airesu odlučila je svoju političku djelatnost usmjeriti prema van,
prema svijetu koji ih je okruživao.
U tom krugu
hrvatskih rodoljuba dugo je sazrijevala spoznaja o potrebi jednog glasila koji
bi se na jednom od svjetskih jezika suprotstavijo brojnim jugo-komunističkim
dezinformacijama i promicao autentičnu sliku o hrvatskom narodu, njegovoj
povijesti, kulturi i legitimnim težnjama da živi u vlastitoj neovisnoj državi.
Hrvatsko-latinoamerički
kulturni institut
Ujedno,
odlučeno je i da se osnuje jedna hrvatska kulturna ustanova, koja će
biti ujedno i pokrovitelj časopisa. Tako je ustanovljen
Hrvatsko-latinoamerički kulturni institut, danas Institut za Hrvatsku Kulturu (Instituto
Croata-Latinoamericano de Cultura – Instituto de Cultura Croata) kao
pokrovitelj revije.
Prvi
predsjednik Instituta bio je dr. Božidar Latković. Financijsko pitanje
brzo je riješeno, s obzirom da su urednici i pisci radili bez honorara, a
troškove tiska i otpreme časopisa preuzeo je Ivo Rojnica te,
djelomično u početku, i dr. Mate Luketa.
Gospodin
Ivo Rojnica nastavio je i dalje davati svoj obol ovom projektu, ne samo svojim
novčanim doprinosima, nego i kao osnivač i član prvoga i
slijedećih uredničkih odbora, aktivno sudjelovao u radu revije i
Instituta. Također je ovim dvjem ustanovama stavio na raspolaganje uredske
prostorije u središtu Buenos Airesa. Kasnije su se i drugi uključili
svojim doprinosima i tako omogućavali izdanje revije, poput Mira
Kovačića i još nekih povremenih podupiratelja.
Osnivači
revije osnovali su i prvi urednički odbor, sastavljen od sljedećih
osoba (abecednim redom): dr. Anđelko Belić, dr. Milan
Blažeković, Ivo Bogdan, dr. Ivo Huehn, Branko Kadić, Srećko
Karaman, braća dr. Božidar i dr. Radovan Latković, dr. Mate Luketa,
dr. Franjo Nevistić, prof. Vinko Nikolić, Ivo Rojnica, dr. Pero
Vukota i kasnije, prof. Daniel Crljen, Vjekoslav Paver i Ljeposlav
Perinić.
Na
inicijativu Ive Rojnice grupa se počela sastajati u uredu dr. Radovana
Latkovića. Nakon temeljitoga promišljanja vlastitih mogućnosti,
odlučili su pokrenuti tromjesečnu reviju na španjolskom jeziku koji
je odabran zbog mjesta boravišta i okolnosti jer španjolski jezik nije samo
jezik Argentine i velikoga dijela Južne Amerike, nego i jedan od najraširenijih
svjetskih jezika.
Izabrano
ime, Studia Croatica, trebalo je
označiti izdavački program koji bi, nadilazeći političku
propagandu, stručno i dokumentirano obrađivao
povijesno-političke, kulturne, socijalne i ekonomske aspekte Hrvatske i
hrvatskoga naroda.
Prvi glavni
urednik bio je Ivo Bogdan, poznati hrvatski publicist, a prvi tajnik uredništva
Branko Kadić, koji je ujedno bio i prevoditelj, jer je kao novinar koji je
za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske bio dopisnik "Hrvatskoga naroda"
u Madridu dobro vladao španjolskim jezikom.
U mjesecu rujnu 1960. godine tiskan
je prvi svezak tromjesečnika Studia
Croatica na 96 stranica u čijem uvodniku je istaknuto slijedeće:
"Ova je publikacija namijenjena
javnom mnijenju iberoameričkih zemalja, a posebice onima, koji se radi
svojega poziva ili svoje dužnosti bave proučavanjem stanja koje vlada u
srednjoj i južnoj Europi, područjima sada podvrgnutim komunističkom
nasilju. Ova publikacija predstavlja autentični izraz prognanih Hrvata,
među kojima se nalazi ne maleni broj intelektualaca, žrtava komunističkih
progona. Želja je inicijatora ove publikacije, da obavijesti slobodni svijet o
povijesno-kulturnoj baštini svoje stare domovine, o njezinim patnjama,
zbivanjima i borbi koju vodi za slobodu i nezavisnost. U isto vrijeme
inicijatore potiče i osjećaj zahvalnosti prema američkim
državama u kojima su našli svoju novu gostoljubivu domovinu."
Osim redovitog izlaženja revije Studia Croatica,
Hrvatsko-latinoamerički kulturni institut i uredništvo Studije Croatice objavili su na
španjolskom jeziku još i sljedeće tematske publikacije, odnosno knjige:
"Bleiburška tragedija - Dokumenti o masovnom ubijanju Hrvata u
komunističkoj Jugoslaviji godine 1945." (na 400 stranica),
"Bosna i Hercegovina - Doprinosi za osvjetljavanje uzroka Prvog svjetskog
rata" (na 344 stranice), "Hrvatska i sadašnja kriza u
Jugoslaviji" (publikaciju je napisao dr. Franjo Nevistić, a izdana je
za vrijeme Hrvatskog proljeća 1971. godine), "Hrvatska i njezina
sudbina" (izdana 1977. godine), "Poljički statut" (knjiga
izdana godine 1995., preveo na španjolski jezik i komentirao dr. Božidar
Latković), "Dubrovački Statut – Sedma knjiga", koju je isto
tako preveo i komentirao dr. Božidar Latković.
Sastanci srijedom
Urednički odbor sastajao se je
svake srijede, analizirajući političke događaje i
dogovarajući suradnju za sljedeći broj revije. "Nezaboravan mi
je sklad i prijateljsko osjećanje koje je vladalo u tom krugu ´u srijedu´.
Podsjeća me na vrijeme, koje sam doživio u pododborima Matice hrvatske u
domovini", piše Radovan Latković u svojoj knjigi "Živjeli smo i
borili se za Hrvatsku" (Naklada Jurčić, Zagreb, 2001.).
Krug ljudi
oko revije Studia Croatica i
Instituta postao je primjer hrvatskoga nacionalnoga zajedništva. Već prvih
godina emigracije ti hrvatski intelektualci su osjećali temeljnu potrebu
za učinkovitim hrvatskim političkim djelovanjem.
Prvi
broj Studie Croatice objavljen je za
srpanj-rujan 1960., u godini mučeničke smrti kardinala Stepinca. Broj
je posvećen zagrebačkom nadbiskupu, a sadrži dva priloga uglednih inozemnih
pisaca, Francuza Ernest-a Pezet-a i Argentinca Martin-a Aberg-a Cobo-a.
Bleiburška tragedija
Od posebnoga značenja bilo je
izdanje cijeloga godišta 1963. na 390 stranica pod naslovom La Tragedia de Bleiburg – Bleiburška
tragedija, s opsežnim povijesno-političkim analizama događaja
koji su prethodili ovoj tragediji i dokumentima zločina počinjenih u
Bleiburgu i na putovima smrti.
Potrebno je istaknuti, da je to bila
prva dokumentarna knjiga o pokolju Hrvata u komunističkoj Jugoslaviji
1945. na jednom stranom jeziku, španjolskom, sa sažecima na njemačkom,
francuskom, engleskom i hrvatskom. Zanimljivo je spomenuti, da je naslov ove
knjige, La Tragedia de Bleiburg –
Bleiburška tragedija - naknadno prihvaćen u hrvatskoj publicistici kao
opći naziv tih tragičnih događaja svibnja 1945.
O Bosni i Hercegovini
Drugo važno izdanje predstavljaju
četiri broja Studia-e Croatica-e
iz godine 1965., objavljeni kao knjiga na 344 stranica pod naslovom Bosnia y Herzegovina - Aportes al
esclarecimiento del origen de la Primera Guerra Mundial (Bosna i
Hercegovina – Prilozi za objašnjenje uzroka Prvoga svjetskoga rata), povodom
pedesete godišnjice atentata u Sarajevu na austrijskoga prijestolonasljednika
Franju Ferdinanda. Knjiga obuhvaća tri velike studije: "Pitanje Bosne
i Prvi svjetski rat" Ive Bogdana; "Bosna i Hercegovina - hrvatske
pokrajine" Dominika Mandića i "Politička povijest
Bosne" Pere Vukote.
-- 0 --
Studia Croatica je pratila sve djelatnosti Hrvatsko-latinoameričkog kulturnog
instituta i njegova angažmana za hrvatske interese na međunarodnom planu
poput sudjelovanja na Svehrvatskom kongresu u New Yorku 1962. godine i u
Hrvatskom narodnom vijeću od 1975. godine do ustanovljenja suvremene
hrvatske države.
Studia Croatica doživjela je težak udarac smrću Ive Bogdana kojeg je okrutno ubio
atentator UDBE (Ozne) 1971. u Buenos Airesu.
No, Studia Croatica se nije dala pokolebati. Glavno uredništvo revije
preuzeo je dr. Franjo Nevistić, a nakon njegove prerane smrti 1984.
godine, za glavnog urednika izabran je dr. Radovan Latković koji je do
kraja 1994. vršio i dužnost predsjednika Hrvatsko-latinoameričkog
kulturnog instituta.
Kao glavni urednik, dr. Radovan
Latković uspio je proširiti krug suradnika i dopisnika iz domovine
(Dubravko Horvatić i drugi). Napose je bila zapažena suradnja dr. Franje
Tuđmana (esej "Stjepan Radić i hrvatska povijest" u SC 1988., vol. 4).
Prema
dostupnim podacima, od 1960. do 1992. Studia
Croatica je promicala hrvatsku kulturnu baštinu i težnju hrvatskoga naroda
za samoodređenjem u neovisnoj i suverenoj državi besplatnim slanjem revije
na 134 ustanove (sveučilišta, knjižnice) postavši pristupačna širokom
krugu čitatelja u 37 država od Argentine preko Australije i Europe do
Sjedinjenih Država.
Države šest
južnoameričkih predsjednika, koji su primali reviju, među prvima su
priznali Republiku Hrvatsku.
Koncem 1994.
uredništvo je preuzeo mr. Joza Vrljičak, a u uredničkom odboru se
nalaze Jasna Bulat, dr. Maja Lukač-Stier, ing. Ante Turica, dr. Marija
Vrljičak-Sutter, lic. Carmen Vrljičak, dr. Iva Vidić, dr.
Adriana Smajić i lic. Cristian Šprljan. Dopisnici su dr. Mateo
Martinić Beroš (Chile), dr. Vinko Grubišić (Kanada), dr. Francisco
Javier Juez Galvez (Španjolska), te mr. Mate Marčinko, dr. Vladimir
Dugački, prof. Domagoj Ante Petrić, Darko Mažuranić (Hrvatska) i
prof. Christophe Dolbeau (Francuska).
Aktualna Studia Croatica
Krug
čitatelja Studia-e Croatica-e se
znatno proširio i internacionalizirao postavljanjem Studiae Croaticae na internet (http://www.studiacroatica.org ), što
je ostvario aktualni glavni urednik –Joza Vrljičak– u prosincu 1996.
Studia Croatica
je najveći hrvatski web site u cijeloj hrvatskoj dijaspori, sadrži oko
6.500 stranica revije (više od polovice od onog što je objavljeno kroz ove 44
godine), zatim 2.000 stranica raznih knjiga na španjolskom, engleskom,
francuskom, i hrvatskom jeziku.
Mjesečno
se čitaju oko 100.000 stranica, tako da je Studia Croatica danas jedan od
najčitanijih hrvatskih časopisa na Internetu. Web site posjećuju
korisnici iz svih zemalja svijeta, a najčešći su posjetitelji iz
Španjolske, Meksika, Argentine, Hrvatske, Čilea i Kolumbije.
Do
danas je izdano na papiru 146 brojeva revije Studia Croatica na više od 10.000 stranica.
Studia Croatica
nije samo važno sredstvo informiranja međunarodne zajednice, već ona
obavlja važnu informativnu djelatnost i unutar one generacije hrvatskih
emigranata u Latinskoj Americi koja slabo, ili nikako, poznaje hrvatski jezik,
pa im je poznavanje hrvatske povijesti, kulture i nacionalnih težnji hrvatskoga
naroda postalo pristupačnim tek preko revije Studia Croatica, na španjolskom jeziku.
Časopis
ima važnu ulogu u životu Hrvata na južnoameričkom kontinentu. Samom činjenicom
da izlazi na jednom od svjetskih jezika njegovo se značenje proširilo i na
ostali dio svijeta. Tome su pridonijeli ponajprije kvalitetni prilozi iz pera
hrvatskih intelektualaca koji su se poslije 1945. zatekli u svojevrsnoj
metropoli hrvatske političke emigracije - Buenos Airesu.
Današnji
glavni urednik, argentinski Hrvat Joza Vrljičak (rođen u Buenos
Airesu 1947. godine) je ekonomski stručnjak, prevoditelj i dobar
poznavatelj informatike. Često posjećuje Hrvatsku, gdje prijateljuje
s nizom intelektualaca i kulturnih djelatnika. Vrljičak je studirao na
Université de Montréal - Loyola College, te Concordia University, u Kanadi.
Govori španjolski, hrvatski, engleski i francuski. Godinama je bio
podpredsjednik Međudruštvenog Odbora Hrvatskih Udruga i Ustanova u
Argentini.
Dubrovački statut na španjolskom
Posebno izdanje Studia Croatica
(br. 142) posvećeno je Dubrovačkom statutu iz 1272., odnosno njegovoj
Knjizi VII. koju je s latinskog na španjolski jezik preveo dr. Božidar
Latković.
Knjigu
VII. Dubrovačkog statuta (ima ih osam), predmetom koje je pomorsko pravo,
Latković je podijelio na pet poglavlja prema kojima se tretiraju pojedine
teme i problemi. Čitatelj tako dobiva informacije o brodu,
osoblju, trgovini, pomorskim ugovorima i o brodolomima.
Prijevod dr. Latkovića
prvi je prijevod Dubrovačkog statuta (odnosno jednog njegova dijela) na
neki strani jezik. Podsjetimo na činjenice: Dubrovački statut napisan
je na latinskom jeziku. Njegov original je izgubljen, ali se čuvaju kopije
na latinskom jeziku. Prvi put je objavljen 1904. u Zagrebu. Na hrvatski jezik
prevedena je VII. knjiga 1972. godine a tek 1990. cijeli Statut. Prijevodom na
španjolski jezik čitateljima velikog španjolskog govornog područja
pruža se mogućnost upoznavanja Dubrovačkoga statuta - jednog od
doprinosa grada Dubrovnika zapadnoeuropskoj kulturnoj baštini.
Španjolski Marulić
Tematski broj 145 posvećen je
Marku Maruliću (1450.-1524.) obilježivši tako obljetnice njegova
rođenja i pojavu "Judite" (1501.). "Španjolski
Marulić" pojavio se zahvaljujući istaknutom španjolskom
klasičnom filologu, slavistu i kroatistu, profesoru na Komplutskom
sveučilištu u Madridu, Franciscu Javieru Juez-u Galvez-u, jednom od
najpoznatijih marulologa izvan Hrvatske. Da bi pripremio ovaj broj, Juez Galvez
je preuzeo višestruke zadaće urednika, priređivača, autora i
prevoditelja.
Kao prvorazredno recepcijsko svjedočanstvo i
jezičnu poslasticu uvrstio je i uzorke španjolskih prijevoda iz 16. i 17.
stoljeća - Pjesmu o pouci Gospodina našega Isusa Krista obješenoga na
križu, prema prijevodu fra Ludovika iz Granade, tiskanu 1567., te ulomke
"Evanđelistara" i "Pedeset priča" prema
španjolskom izdanju iz 1655.
Madridski marulolog, osim ulomaka iz najpoznatijih latinskih
uspješnica, čitatelju je ponudio nekoliko stranica iz Tumača starih
natpisa, a zatim, u cjelovitim prijevodima, sva sačuvana privatna
Marulićeva pisma, njih jedanaest. Nije izostavio ni glasovitu Poslanicu
papi Hadrijanu VI. Pjesnički odsječak opusa, uz nezaobilaznu Pjesmu o
pouci, zastupljen je antologijskom poslanicom Franji Božičeviću sa
Šolte i ulomcima spjevova "Judite" i "Davidijade".
Iz obilne literature o Maruliću
uvršteno je nekoliko starijih i novijih radova. Kao osobitu vrijednost ovoga
broja časopisa, istaknuti je prve cjelovite prijevode na španjolski
Marulićevih tekstova posveta "Judite", poslanica papi Hadrijanu
VI. i pjesničko pismo sa Šolte, poslanice Katarini Obirtici, ovdje su prvi
put prevedene na neki strani jezik.
S radošću spominjemo da broj Studie Croatice posvečen Maruliću je bio jako dobro
primljen od javnošću te je dobio značajni broj pohvala, između
kojh možemo istaknuti pismo koje nam je poslao Nadvojvoda dr. Otto
von Habsburg (http://www.studiacroatica.org/otto/ottohr.htm
)
Povijest Hrvata u Cordobi
Broj 146. u cijelosti prenosi
diplomsku radnje Cristiana Šprljana Povijest hrvatskoga doseljavanja u
Córdobu (Historia de la inmigración croata en Córdoba) koju je obranio na
Pravnom fakultetu u Córdobi.
Mladi
istraživač hrvatskoga podrijetla analizira doseljavanje svojih zemljaka u
Argentinu krajem 19. i početkom 20 stoljeca, proučava razne
dokumente, skuplja svjedočanstva, knjige, sav postojeći materiju o
toj tematici, razgovara s ljudima kako bi što vjerodostojnije opisao život onih
koji su došli u Argeminu sa željom da se vrate, ali to nikad nisu učinili,
već su postali dio te velike zemlje u kojoj su zauzeli značajna
mjesta i postali njeni ugledni građani.
Govoreći o Hrvatima u
Córdobi, autor razlikuje staru emigraciju tzv. starosjedioce ili ekonomsku
emigraciju (one koji su došli prije Drugoga svjetskog rata) i novu tzv.
političku emigraciju.
Autor
objašnjava uzroke političkog useljavanja i prilike koje su ga
prouzročile, spominjući činjenicu da poslije Drugoga svjetskog
rata u Argentinu došlo oko 5000 Hrvata koji su se uklopili u argentinsko
društvo i osnovali svoja kulturna, športska, folklorna i druga društva u kojima
danas oni i njihovi potonici njeguju uspomenu na domovinu iz koje su potekli.
Autor zaključuje da je
ispunio dva cilja koja je želio ostvariti; prvo, da se među tolikin
zajednicama koje žive u Argentini istakne ona hrvatska. Drugo, da se Hrvatska
jasno razdvoji od Jugoslavije.
Na kraju se pita što će
donijeti socijalnogospodarske (ne)prilike u toj zemlji. Hoće li se potomci
onih koji su kretali u (tu) obećanu zemlju u kojoj su pronalazili spas,
početi vraćati u zemije iz kojih su došli njihovi pretci ne samo zato
što je "Svaka tuđa zemlja tuga golema", kako završava svoj tekst
autor ovoga djela, nego zato što je u ljudskoj prirodi da ide tamo gdje mu je
bolje.
-0-
Namijenjen u prvom redu
čitateljima hrvatskoga podrijetla, koji više ne vladaju jezikom stare
domovine, ali su i dalje s njom povezani osjećajem pripadnosti i žudnje,
časopis Studia Croatica zbog
raširenosti španjolskog jezika neobično važan glasnik hrvatskih tema u
međunarodnim kulturnim i stručnim krugovima. Danas, 45 godina nakon
osnutka, Studia Croatica kao
stručno izdanje objavljuje se periodično dostavlja kao:
a) tiskano
izdanje - objavljuje se u nakladi od 500 kom. i do danas je tiskano 146
brojeva.
b) web
stranica - virtualni muzej www.studiacroatica.org
- je najveća u hrvatskoj dijaspori (60.0 
MB,
sa oko 6500 web stranica, što je ekvivalent 18000 stranica tiskanog teksta).
Tekstovi se objavljuju na španjolskom, engleskom, francuskom i hrvatskom
jeziku. Godišnje se izradi oko 1500 novih stranica teksta.
c) Studia Croatica je potpisala ugovor sa Croatian Academy of America, po kojem
urednici Studije Croatice skeniraju
brojeve od njihove revije: Journal of
Croatian Studies, tako da publika može dobiti preko Interneta članke
od tog prestigiosnog časopis, na engleskom jeziku.
d) e-mail
BILTEN – informacije se objavljuju jedan ili dva puta na tjedan i šalju se na
4500 elektronskih adresa u svijetu i domovini (2100 u Argentini, 750 u Chile,
350 u Peru itd.). Broj adresa povećava se za 100 mjesečno. Brojne su
institucije i osobe kojima se na njihovu zamolbu objavljuju njihove obavijesti
ili specifični zahtijevi. Nekih šest radio stanica prenašaju naš material
u svojim programima koji su upućeni Hrvatima i njihovim potomcima.
e) Studia Croatica dobiva puno molba za
pomoć od ljudi koje traže svoje korijene i kontakte sa 
obitelji.
Ovo je veliki posao koji stalno raste.
f) Pored
navedenog, Studia Croatica posjeduje
i poštanske adrese gotovo svih Hrvata koji žive u Argentini i imaju hrvatskih
prezimena (nekih 120000).
g) Povodom
45. obljetnice našega časopisa, pripremamo jednu knjigu i CD-ROM pod
naslovom: Kulturna Povijest Hrvata u
Argentini 1947-2005. Mislimo da će ta knjiga imati više od 600
stranica. Prvo izdanje bi bilo na španjolskom, a poslje na hrvatskom i možda i
na engleskom.
h)
Pored uloge u kulturi, važna je njena informativna uloga u povezivanju iseljene
Hrvate sa domovinom, te upućivanju ljudi na Veleposlanstvo RH. Prilikom
realizacije različitih projekata veleposlanstva, Studia Croatica pruža pomoć pri objavljivanju informacija
Veleposlanstva, posebno koje se odnose na iseljenike.
i) Godine
2005. izdali smo CD-ROM de Historia Croata – Hrvatska povijest na CD-ROM, sa
1300 stranica na PowerPoint, uklučujući 600 slika. Ovaj CD-ROM bio je
jako dobro prihvaćen od publike.
Magister
Joza Vrljičak
Glavni urednik
Studia
Croatica
Buenos
Aires