Deklaracija treba biti jasnija

Vecernji list, Prof. dr. Bozo Zepic, 31.08.2007. http://www.vecernji-list.hr/

PAT U BiH

Sve dok ne bude potpuno uskladjena, potpisana i javno objavljena
najavljena "Kresevska deklaracija" vodecih hrvatskih politickih
stranaka tesko se moze javno i odgovorno komentirati.
O njoj se zasad
moze govoriti samo prema onome sto se u novinama moglo procitati. A to
nije dovoljno. Lideri politickih stranaka samo su u jednom bili jasni.
Zalazu se za ustavnu i institucionalnu jednakopravnost hrvatskoga s
druga dva naroda i odbacuju dosadasnji daytonski koncept dvoentitetske
drzave.

Pritom nisu imali snage javno, otvoreno i odlucno reci jesu li za
drzavu od tri entiteta, odnosno republike? Cak ni to jesu li za drzavu
regija, koliko i kakvih? Kojoj su, povladjujuci drugima, ocito mnogo
vise naklonjeni. Valja, dakako, i to uvaziti. Ipak, sto je republika,
a sto regija, i je li regija s diskontinuitetom teritorija pravilo ili
iznimka? Buduci da nema nikakvih naznaka da je medjunarodna zajednica
spremna poduzeti mjere u pravcu ukidanja Republike Srpske, nastale uz
njezin blagoslov i potvrdu na medjunarodnoj konferenciji, a sto jedino
ona moze postici, dakako, prisilnim nametanjem koje je unaprijed
odbacila, s velikom sigurnoscu moze se pretpostaviti da se smjera u
pravcu reorganizacije Federacije i ukidanja zupanija. Takav scenarij,
koji izmedju redova zagovara i utjecajna Venecijanska komisija, gori
je i od dosadasnjeg dvoentitetskog. Bez ukidanja RS-a ili uspostave
triju republika za tri naroda ni jedno drugo rjesenje ne moze
osigurati zagovaranu jednakopravnost.

Na okruglom stolu HSS-a u Sarajevu iznio sam vise od dvadeset razloga
za drzavu od tri republike kao najmanje lose od svih mogucih rjesenja,
jer idealnog i za sve prihvatljivog jednostavno nema. Dakako, ne
odbacujuci regionalizaciju kao alternativno rjesenje, kako su to
predlozili i hrvatski znanstvenici u svojoj deklaraciji iz Neuma. Ako
je regionalizam rjesenje - neka bude, ali onda regionalizacija cijele
zemlje, koja bi podrazumijevala ukidanje RS-a, te kvalitativnu
zakonodavnu izvrsnu i sudsku vlast na toj razini.

Tek takva regija imala bi ne samo ekonomske, gospodarske, zemljopisne,
povijesne i etnicke, vec i politicke atribute, sto znaci da bi ujedno
bila i element federalizma. Za regionalizam ne zeli ni cuti srpska
politika. A za etnicke regije kao element federalizma ne zeli cuti ni
bosnjacka politika! Zasto ih onda predlaze hrvatska? Iz straha da
odlucno izgovori tri rijeci: "Hocemo republiku, demokraciju i slobodu!
Za sebe i za druge. Trazimo ono sto je najbolje za sve, sto neki vec
imaju i sto je na srcu vecine vlastita naroda, kako su to pokazala sva
dosadasnja istrazivanja i televizijske ankete.

Republika je oblik drustvenog uredjenja u kojem je na vlasti narod, a
ne monarh, bio on car ili kralj. Buduci da je i demokracija u svojoj
biti vladavina naroda, republika je sinonim za demokraciju. A,
"demokracija se opcenito smatra politickim sustavom koji moze najbolje
osigurati politicku jednakost, zastititi slobodu i nezavisnost,
obraniti opci interes, zadovoljiti potrebe gradjana, promicati moralni
samorazvoj i omoguciti ucinkovito donosenje odluka, koje ce u obzir
uzeti interese svih", citirajuci Helda navodi u svojoj najnovijoj
sociologiji A. Giddens, najcitaniji i najugledniji britanski, i jedan
od vodecih svjetskih sociologa danasnjice. Kad je sve to po narod,
drzavu i gradjane dobro i kad to jedan narod u ovoj zajednickoj drzavi
vec ima, sto se hrvatski politicari plase izreci te tri uzvisene
rijeci koje su postulati modernog slobodnog drustva? Ostavimo njima
neka hrvatskoj javnosti odgovore.

Regija je primarno ekonomska, gospodarska, zemljopisna jedinica i siri
oblik lokalne samouprave, koja se kao prirodna gospodarska i ekonomska
cjelina formira oko velikih gradova. Ona je ponajmanje etnicka i
politicka zajednica, iako moze biti i to. U pravilu broji izmedju
jedan i tri milijuna stanovnika. Nije limitirana i moze prelaziti
drzavne granice. Karakterizira je regionalna gospodarska povezanost,
koja ponekad postaje vaznija i od nacionalnog gospodarstva.

Regionalizam je nastojanje da se drzavne zajednice organiziraju
afirmacijom regija i nastojanjem za slabljenje ili negiranje
centralistickog uredjenja, tako sto ce regije biti znacajne ekonomske,
politicke i kulturne cjeline, s istim takvim upravnim, ekonomskim i
drugim nadleznostima. Prirodna teritorijalna i ekonomska cjelovitost
vazno je obiljezje regije. Ako se tako s drugima dogovorimo,
teritorijalno nepovezana regija nije iskljucena, ali bi svakako bila
iznimka od pravila.

U konkretnom slucaju aktualnog prijedloga radi se o nastojanju da se
umjetnim pravljenjem nepovezane regije, kao posljednje, a ipak vazno,
zadovolji i etnicko nacelo. Te osigura administrativno-upravna, kad
vec nema teritorijalne povezanosti hrvatskoga naroda. U biti je to
opet zahtjev za hrvatskom federalnom jedinicom. Koja ce to biti, ali
se nece tako zvati! Nismo uvjereni da ce i to proci! Ostaje
zakljuciti: republika je primarno, a regija tek sekundarno i moguce
alternativno rjesenje. Buduci da je prijedlog motiviran strahom da se
stvari i nazovu pravim imenom, a buduci da narod iz iskustva zna da su
u strahu velike oci, valja ih drzati stalno otvorenima da nam se ne
dogodi jos gore od onoga sto sada vec imamo.