Škrinje, sopele, tamburice i pisanice

Izložbu bogate hrvatske etnografske baštine, koja se predstavlja Argentincima u Nacionalnome muzeju dekorativne umjetnosti u Buenos Airesu, otvorio je ministar kulture mr. Božo Biškupić

Raznovrsna i bogato ukrašena odjeća, glazbala, posude i predmeti za svakodnevnu upotrebu, oružje, maske, nakit, dječje igračke... Sve je to dio bogate hrvatske etnografske baštine koja se predstavlja Argentincima izložbom »Hrvatska tradicijska kultura: Na razmeđu svjetova i epoha«. Izložbu postavljenu u Nacionalnome muzeju dekorativne umjetnosti u Buenos Airesu u ponedjeljak je otvorio hrvatski ministar kulture mr. Božo Biškupić, a na otvorenju je govorio i ravnatelj Muzeja Alberto Belluci.

A kako gledatelju daleke zemlje predstaviti svu isprepletenost hrvatskoga kulturnoga nasljeđa i približiti mu pučko stvaralaštvo i umijeće prenošeno s naraštaja na naraštaj? Taj ambiciozni kulturološki projekt osmišljen je u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu, ostvaren u suradnji s brojnim etnografskim muzejima, a za organizaciju je zadužena Galerija Klovićevi dvori.

Autorice izložbe Zorica Vitez i Aleksandra Muraj osmislile su četiri velike cjeline koje predstavljaju četiri područja Hrvatske: primorsku, gorsku, središnju i nizinsku Hrvatsku. Ta se područja međusobno razlikuju ne samo po svojim prirodnim osobinama, nego i po kulturnom nasljeđu preuzetom od starijega neslavenskog stanovništva, a imala su i različitu povijesnu sudbinu. A, kako je objašnjeno u katalogu koji prati tu veliku i raskošnu izložbu, pod utjecajem širih kulturnih regija (mediteranske, balkanske i srednjoeuropske), na razmjerno malom području Hrvatske pronalazi se vrlo raznolika etnografska baštinu u kojoj se miješaju utjecaji iz različitih regija.

Premda se ne zna kad su točno nastali izlošci prikupljeni potkraj 19. i tijekom 20. stoljeća, oni daju cjelovit uvid u naslijeđenu seljačku kulturu i svjedoče o starim običajima i načinu života u različitim regijama Hrvatske.

Primorska Hrvatska predstavljena je škrinjama, policama za posuđe, priborom za kuhanje, svjetiljkama na ulje te nakitom od zlata, koralja i bisera. Tu su i tipična glazbala poput svirale i sopele te raznolika ženska odjeća.

Gorska Hrvatska poznata je po drvorezbarstvu prikazanom raznolikim predmetima poput glazbala, tronožaca, kućanskog pribora, igračaka, ali i lončarijom, vunenim pokrivačima i torbama te oružjem i nakitom. Iz središnje Hrvatske izloženo je tekstilno rukotvorstvo, lončarski proizvodi, predmeti od drva i slame, te tipične pokladne maske glazbala poput tamburice od kornjačevine.

Izbor svečane odjeće, nakit, ukrašene tikvice te dijelovi namještaja i zbirka predmeta pučke pobožnosti predstavljaju dio baštine nizinske Hrvatske. A posebno je zanimljiv dio izložbe u kojemu se prikazuje dječji svijet u okrilju stare seljačke kulture Hrvata. Uz kolijevku, hodaljku i stolčiće, tu su i drvene i keramičke igračke, lutke, lopte te mala zbirka uskršnjih jaja iz cijele Hrvatske.

Bogatstvo i raznolikost izložaka hrvatske tradicijske kulture izazvali su veliko zanimanje među Argentincima. Možda već i stoga što je Muzej dekorativne umjetnosti, smješten u palači Errázuriz (koja je izgrađena početkom 20. stoljeća, a 1998. proglašena »povijesnim umjetničkim monumentom«), jedan od najreprezentativnijih izložbenih prostora u Buenos Airesu.

Oduševljeni Argentinci

Gordana Tintor