BiH: Od katolickih crkava do carevih dzamija

Slobodna Dalmacija, Danijel Ivankovic, 15.04.2007. http://www.slobodnadalmacija.hr/

KAKO SE VEC STOLJECIMA KATOLICKE CRKVE U BiH PRETVARAJU U BOGOMOLJE DRUGIH VJERNIKA

Jos 1463. godine stara Katolicka crkva u Foci pretvorena je u Carevu dzamiju. Prema kasnijim istrazivanjima, ta je ista crkva bila podignuta u 12. stoljecu, i to u tipicnom romanskom stilu. Takva se praksa nastavila i po okoncanju posljednjih ratnih sukoba

U Bosni i Hercegovini, na prostoru gdje su se prije pocetka rata nalazile katolicke crkve, odjedanput su jednostavno "niknule" brojne dzamije, takodjer i pokoja pravoslavna crkva. No ako se osvrnemo na blizu ili dalju proslost katolickog puka u BiH, vidimo kako to i nije neka narocita novost jer je kroz povijest bilo puno slicnih primjera. Jos 1463. godine, nakon sto su Turci zauzeli Focu, tamosnja stara katolicka crkva pretvorena je u Carevu dzamiju. Prema kasnijim istrazivanjima pokojnog ing. Alije Bejtica, ta ista crkva bila je podignuta najkasnije u 12. stoljecu, i to u tipicnom romanskom stilu, a pri pretvaranju crkve u dzamiju unutrasnjost joj je bila poprilicno izmijenjena, premda smo se za nedavnog boravka u Foci uvjerili da su vanjski zidovi ostali netaknuti.

Od Foce preko Jajca do Bihaca

Iz proucavanja cijelog unutrasnjeg prostora proizlazi kako je ova gradjevina prije njezina preuredjenja imala karakteristican tlocrt trobrodne crkve bazilicnog tipa, nesto sto je bilo vrlo rijetko u tadasnjem vremenu, kada se graditeljstvu pridavalo kudikamo vece znacenje nego danas. Medjutim, osvajaci s Istoka nisu se obazirali na takve cinjenice, bas kao sto nisu ni sredinom i drugom polovicom devedesetih, dakle po okoncanju posljednjih ratnih sukoba na prostoru BiH. Od ostalih katolickih crkava koje su sacuvane, a svojedobno su pretvorene u muslimanske dzamije, valja spomenuti franjevacku crkvu svetog Ante i svete Barbare u Bihacu. Bihac je neko vrijeme bio i glavni grad Hrvatske, pa je u to vrijeme crkva svetog Ante bila pogrebna crkva tadasnjih hrvatskih velikana koji su zivjeli u tom gradu.

Pretvaranjem u muslimansku bogomolju ova je crkva dobila ime fetija ili dzamija. Pregledom poda te dzamije 1960. godine pronadjen je cijeli niz nadgrobnih ploca bivsih hrvatskih plemica, no nazalost, za takve cinjenice, nepobitne argumente, danas malo tko mari! I apostolski vikar fra Mato Delvic je 1735. godine u svome izvjescu Rimu obznanio kako je u Banjoj Luci te u okolici Jajca veci broj crkava, osobito zapadno od Jajca, bio pretvoren u dzamije.

Dakako, i u manjim je mjestima bilo slucajeva da su katolicke crkve pretvarane u muslimanske bogomolje, posebice kada bi cijelo selo primalo islam, odnosno bilo primorano bez svoje volje prijeci na drugu vjeru. U tim manjim mjestima mnoge katolicke crkve postajale su pravoslavne, jer je nakon turskog osvajanja Bosne ubrzo uveden zakon koji je isao na ruku Pravoslavnoj crkvi.

Naime, kako krscani ne bi mogli graditi nove crkve, dopusteno im je popravljanje starih bogomolja, a kako su pravoslavci bili u njihovoj vojnickoj sluzbi, na pojedinim su mjestima sredovjecne katolicke crkve pretvarali u pravoslavne. Islo im je na ruku i to sto su se koncem 15. i tijekom 16. stoljeca s prostora danasnje BiH iselili mnogi Hrvati katolici, iza kojih su u njihovim mjestima ostajale zupne i samostanske crkve, prazne i zapustene.

Kada bi potom u te krajeve dosli Vlasi, srpski popovi i kaludjeri, koji su Vlahe pratili, te duhovno ih providjali, redovito bi se smjestili uz koju staru katolicku zapustenu crkvu te od Turaka dobili dopustenje da istu srede za svoje vjerske potrebe. Tako je, primjerice, u pravoslavne ruke dosla i romanska crkva u Ozrenu kod Gracanice u kojoj se nalaze freske kasne Giottove skole.

Manastiri na samostanima

Franjevacki samostan u mjestu Konobe, u Pounju, koji se spominje 1496. godine, pravoslavnim je kaludjerima predao bosanski pasa Predojevic, dok su na zidinama katolickog samostana Ivanovca u Mostanima kod Bosanske Dubice pravoslavci digli svoj poznati samostan Mostunicu. Na temelju provjerljive dokumentacije mozemo reci da su slican postupak imali i pravoslavni manastiri u Gostovicu, Lovnici, Tamnoj i drugdje.

Na slican nacin nastajale su i neke pravoslavne parohijske crkve, a zanimljivo se u ovoj analizi osvrnuti i na odredjene statisticke pokazatelje, koji takodjer jako mnogo govore. Primjerice, beogradsko-zagrebacka "Borba" je 1966. godine donijela podatke koji oslikavaju nepobitnu dominaciju Katolicke crkve spram svih ostalih vjerskih zajednica na prostoru bivse Jugoslavije.

Prema tim podacima, u to je vrijeme u Jugoslaviji bilo prisutno cak 30 razlicitih vjerskih zajednica, a najrasprostranjenije su svakako bile Katolicka crkva, Pravoslavna crkva, Islamska zajednica te Evangelisticka crkva. Na tlu tadasnje drzave nalazilo se oko 14.000 crkava i bogomolja, a gotovo polovica njih pripadala je Katolickoj crkvi, koja je imala cak 6936 crkava. Nakon zavrsetka Drugog svjetskog rata obnovljeno je ukupno 2900 crkava, a od tog broja samo ih je Katolicka crkva obnovila 1780! U Jugoslaviji je tada bilo 55 vjerskih skola, od cega ih je 46 pripadalo Katolickoj crkvi, dok ih je Pravoslavna crkva imala pet, a Islamska vjerska zajednica dvije. U tim vjerskim skolama Katolicka crkva imala je 3277 pripravnika svecenika, Pravoslavna crkva 490, a Islamska zajednica 280.

Zvijezda vodilja

Osim toga, jos je u inozemstvu na raznim fakultetima studiralo 110 katolickih bogoslova. Katolicka je crkva tako 1966. godine dobila 150 mladih svecenika, a nesto takvo je medju drugim vjerskim zajednicama bilo nezamislivo. U Jugoslaviji je izlazilo godisnje 13,5 milijuna primjeraka vjerskih tiskovina, a samo na katolicki tisak otpadalo je 11 milijuna primjeraka. Netko ce mozda poslije iznosenja svih ovih podataka kazati "to je samo nezahvalna statistika"! Medjutim, statisticki pokazatelji u ovom slucaju zaista puno govore, posebice kada se pogleda koliko je danas samo u BiH dzamija i vjerskih skola Islamske zajednice, koliko je napada na Katolicku crkvu, njihovu imovinu...

Najstrasniji pritisak bezboznoga komunizma je bio na franjevacke samostane i crkve, a s obzirom na to da ni danas nije drukcije, nego mozda jos i gore, lako je zakljuciti kako komunizam nije umro. On je i nadalje postojan, vrlo aktivan, jer komunisti i udbasi su ocigledno svuda oko nas. Pa ipak, usprkos svemu tome, Katolicka crkva pokazuje sve vecu otpornost, snagu, zivot i opcenito volju za zivotom. Vecu od svih ostalih vjera zajedno, i bas stoga Katolicka crkva treba biti zvijezda vodilja hrvatskom narodu u BiH, a nikako kojekakvi kumrovecki djaci, fabusovci i ostali masoni.

- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Dra. Adriana Ivana Smajic

Servicios jurídicos y de traducción oficial - Traducción de partidas de nacimiento, matrimonio, defunción y otros documentos legales - Confección de poderes - La Dra. Smajic es abogada y traductora matriculada de croata-castellano –

Abogado – Traductor oficial – Traductor público – Traductor jurado

adriana.smajic@gmail.com - +54 - 11 - 4811-8706

Dra. Adriana Ivana Smajic

Legal and translation services - Lawyer

Translation of birth, marriage and death certificates and other documents – Powers of Attorney

Sworn translator – Croatian Spanish

adriana.smajic@gmail.com - +54 - 11 - 4811-8706