Racan nas je ignorirao, a Sanader ne vidi korist u nama

Dnevnin list, Arijana Beus, 13.3.2007. http://www.dnevni-list.ba/

MOSTAR - Prosli tjedan je u Zagrebu zasjedao Sredisnji odbor Hrvatskog svjetskog kongresa koji je donio niz zakljucaka, medju kojima je i poziv da se Hrvatima u BiH pruzi svekolika pomoc kako bi u njoj ostvarili prava koja su im uskracena. Fra Simun Sito Coric, glasnogovornik HSK-a, u razgovoru za nas list govori o odnosu Hrvatske prema Hrvatima izvan domovine te o zakljuccima sastanka odrzanog u Zagrebu.

U Zagrebu je zasjedao proslog tjedna Sredisnji odbor Hrvatskog svjetskog kongresa. Mozete li nam reci kako je sve proteklo i koji su zakljucci tog sastanaka?

- Bili su to nasi redoviti poslovi koje smo, svi se slazu, uspjesno obavili. Kako HSK ima svoje predstavnike u tridesetak zemalja svijeta, pravi je uzitak kada se okupimo na jedan takav godisnji susret. Izmjenjujemo iskustva i informacije o dogadjanjima u razlicitim zemljama, a zajednicki uvijek nesto ostvarimo ili konkretno zacrtamo sto nam je ostvariti. Sretnemo se radno i s vodecim ljudima iz javnog zivota, ovaj put s posebnim naglaskom na osobe iz medija, politike i gospodarstva. Vise ne mozemo ni stici napraviti za ta tri-cetiri radna dana jednog takva sastanka. U pravilu, velika vecina institucija se odziva na nase pozive i susrete, a i mi na njihove.

Sto se politike tice, negdje je receno da su se susretu odazvale gotovo sve hrvatske parlamentarne stranke, osim HDZ-a RH. Takodjer, pristigli su i gosti iz BiH. Jeste li bili zadovoljni razgovorima s predstavnicima tih stranaka?

- Kroz ovih petnaestak godina nasa je praksa pozvati predstavnike svih parlamentarnih stranaka na neku od nasih radnih vecera. Tako je bilo i sada. Nije bila tocna ta informacija o HDZ-u. Ne samo da je s nama bila titularno u ime HDZ-a na radnoj veceri Katarina Fucek, ravnateljica Matice hrvatskih iseljenika, nego bili smo na dogovoru u Ministarstvu vanjskih poslova, dosli su nam i vodeci ljudi iz Ministarstva za gospodarstvo, a i jedno i drugo je HDZ-ova postava. Medjutim, ima razloga zasto se provukla ta negativna vijest o HDZ-u RH. Istina je, naime, da nakon, uglavnom, neucinkovitog odnosa prema Hrvatima izvan RH, koji je poceo 2000. dolaskom tkz. Racanove vlade, taj trend se nije, nazalost, bitno popravio ni 2004., dolaskom tkz. Sanadareve vlade.

Kako komentirate takav odnos Hrvatske u ove posljednje dvije vlade prema Hrvatima izvan domovine i Vasoj organizaciji?

- Jos nitko nije pravio nimalo temeljitiju analizu takva ponasanja. Kad se to jednom napravi, nece biti nimalo na cast ni za prve ni za druge. Ako njih same pitate o razlozima takva ponasanja, slabo ce se moci braniti. I bez te analize, ono sto je ocito jest sljedece. Racanova vlada nije krila da nas ignorira, jer nas njihova crta politike nikada nije ni minimalno postivala, za nju smo bili i dotad prilicno ostali "neprijateljska emigracija", te jer nije imala svojih pristasa u hrvatskom izvandomovinstvu u nimalo znacajnijem broju. Sanaderova vlada i stranka ovaj put nije u nama vidjela nekoga od svoje vece koristi, kao primjerice, na pocetku stvaranja hrvatske drzave, a u isto vrijeme u sebi nema sirine ni tolerancije za one koji ispadaju iz njezina "cistog" jednoglasja. A mi zivimo u svijetu gdje se cesto usprotivis sam sebi, a kamo li neces necijoj uskosti ili drukcijem misljenju. U oba slucaja radi se, dakle, o losim stranackim postupcima, a nedvojbeno na stetu opcih hrvatskih nacionalnih interesa. Samo slabo hrvatsko narodno vodstvo moze zapostavljati ovako brojno hrvatsko izvandomovinstvo, bez obzira koliko mu osobno ili stranacki bilo ili ne bilo prema volji.

Priblizavaju se izbori u Hrvatskoj, gdje se biraju i oni zastupnici za Hrvatski sabor koji ce predstavljati hrvatske drzavljane i njihove potomke koji zive izvan RH. Sto ocekujete od tih izbora?

- Opcenito, ne puno, iako moze biti i dobrih iznenadjenja. Ali nikada ne treba odustajati od rada i nade za bolje! Jak smo mi narod, unatoc nasim slabostima. Znali smo mi ostati zivi i u puno gorim vremenima. Sto se tice predstavnika u Saboru hrvatskih drzavljana koji zive izvan RH, dvije su nam stvari bitne: da imamo mogucnost imati svoje predstavnike i da budu kvalitetni. Ne samo da pripadaju stranackom glasackom stroju kao velikom vecinom dosad. Nasi ljudi izvan domovine nisu zainteresirani za daljinskim upravljanjem u domovini, ali im je stalo da nam svima krene nabolje, da mogu sa sto vise dobrih razloga biti ponosni na svoju staru domovinu. Postivat cemo one koje domovina izabere, ali imamo pravo misliti i govoriti sto bi bilo bolje, a sto ne. Mislimo da bi bilo dobro da, primjerice, neki sposoban covjek iz Australije, Kanade, Juzne Amerike, SAD-a, Svedske sjedi u Hrvatskom saboru i prenese najbolja iskustva iz tih kultura i zemlja. Siguran sam da bi nam takva izmjena iskustava dobro dosla. Vrijeme je da se i u Parlamentu BiH to isto dogodi.

Zakljucci sastanka u Zagrebu

Ostali ste nam duzni reci nesto o zakljuccima proslotjednog sastanaka HSK-a?

- Donijeli smo tri vazna dokumenta s bitnim porukama domovini i izvandomovinstvu: "Rezolucija HSK-a" u kojoj se sadrzajno govori i o Hrvatima u BiH, "Izjava HSK o odluci Medjunarodnog suda pravde" kojom su Srbija i Crna Gora lisene odgovornosti za pocinjeni genocid i "Apel HSK" za zastitu povijesnih i kulturnih stecevina i hrvatskih nacionalnih vrijednosti. Zgotovljene su, financijski osigurane i ovih tjedana dana izlaze nam iz tiska knjizica "Bleiburska tragedija" koja se prevodi na nekoliko svjetskih jezika i izbor iz Marulicevih najboljih djela na engleskom, zajedno s Knjizevnim krugom u Splitu. Zakljuceno je da ce se "Hrvatske svjetske igre" odrzati ponovno u Zadru 2009. Ovih dana skupina intelektualaca dovrsava papirologiju za formalno osnivanje Memorijalnog centra stradanja hrvatskog naroda, s naglaskom na Domovinski rat. U procesu je osnivanje Drustva hrvatskih knjizevnika izvan domovine, a koji dosad nismo imali.

Pomoc u medijskoj izolaciji

Sto ste dogovarali u MVP-u, u Upravi za useljenistvo, iseljenistvo i hrvatske nacionalne manjine?

- Ponovno su nam obecali da ce se uvesti dopisno glasovanje, kao sto to pristoji u svim civiliziranim zemljama, ali tek za sljedece predsjednicke izbore u RH. Ici cemo u neke zajednicke projekte, kao sto su Hrvatske svjetske igre 2009., medjunarodna konferencija UN-a o partnerstvu nevladinih i vladinih struktura i organizacija za opci boljitak. Potuzili smo se i zatrazili pomoc u medijskoj izolaciji u RH o Hrvatima izvan domovine i iz BiH.