Zavrseno godisnje zasjedanje Sredisnjeg odbora HSK

Hrvatska matica iseljenika

http://www.matis.hr/

08.03.2007.

Diana Simurina Soufek

Sredisnji odbor Hrvatskoga svjetskoga kongresa, krovne hrvatske iseljenicke udruge koja objedinjuje rad tridesetak nacionalnih kongresa na pet kontinenata, kao rezultat svoga trodnevnoga zasjedanja u Zagrebu, 5., 6. i 7. ozujka, donio je Izjavu, Apel i Rezoluciju.

U Zagrebu je Kongres dodijelio i priznanja za povezivanje izvandomovinske i domovinske Hrvatske i sirenje istine o njoj u svijetu, urucene na press konferenciji u HMI 8. ozujka, i to zadarskome nadbiskupu mons. Ivanu Prendji i Andjelku Tomasovicu iz Adelaidea.

U izjavi Kongres izlaze svoj stav o potrebi da Medjunarodna zajednica prihvati i prepozna krivce za rat i zrtve na prostorima bivse zajednicke drzave. HSK u Apelu za zastitu povijesnih i kulturnih stecevina i hrvatskih nacionalnih vrijednosti, medju inim, porucuje:

”Hrvati kao jedan od najstarijih europskih naroda… ima pravo na zastitu svojih povijesnih stecevina, na ocuvanje vitalnih nacionalnih interesa, kulture, vjere…, kako bi na njima gradio svoju buducnost”.

Okupljeni odbornici Kongresa iz Njemacke, Slovacke, Svicarske, Francuske, Italije, Makedonije, Amerike, Argentine i Australije na sastancima u HMI, medjusobno, i na radnim vecerama, na kojim su gostovali predstavnici medija, politickoga, kulturnoga, gospodarskog i crkvenoga zivota domovine, raspravljali su o nizu tema vezanih uz polozaj iseljenika i njihovu (re)integraciju u hrvatsko drustvo.

Plod konstruktivnih rasprava je i Rezolucija koja, u 9 tocaka, pojasnjava stavove ove krovne organizacije Hrvata u svijetu. Ukratko, donosi niz stavova, prijedloga i dvojbi s kojima brojno clanstvo zeli upoznati hrvatsku javnost. HSK je zabrinut zbog zanemarivanja Hrvata koji zive izvan granica Republike Hrvatske, i to u drzavnoj politici, sredstvima javnog priopcavanja, u kulturnom, politickom i gospodarskom zivotu.

Takodjer ga brine sto se 2000., kako smatra, prekinuo iskren i djelotvoran odnos s izvandomovinskim i Hrvatima u BiH koji se nije ponovo uspostavio. Drzi stoga potrebnim da se Hrvatima u susjednoj republici pruzi sva potrebna pomoc, kako bi ostvarili prava koja su im onemogucena ili uskracena.

Kongres podrzava prijedlog o “lustraciji”, kao i donosenje nekih novih zakona. Primjerice, onoga kojim bi se potvrdio potrebni broj sabornika s prebivalistem izvan RH i nekog kojim bi se regulirale poticajne mjere za povratak u domovinu.

U Rezoluciji HSK predlaze smanjenje pristojbi za primanje u drzavljanstvo, izdavanje putovnica i sl. Hrvatski svjetski kongres zakljucuje kako u nasoj drzavi ne postoji svestrano osposobljena ustanova koja bi se bavila rjesavanjem iseljenickih problema i koja bi doprinosila njihovu povezivanju s maticnom domovinom. Pomno prateci politicka i drustvena gibanja u Hrvatskoj, HSK ostaje i dalje nestranacka udruga otvorena svim Hrvatima koji zive izvan maticne domovine.

Fotografije: Zorzi Paro

Nazocnim gostima i “sedmoj sili” u pozdravnom slovu prvo se oglasio Boris Miksic, predsjednik HSK …… a potom o trodnevnom zasjedanju Sredisnjeg odbora izvijestio fra Simun Sito Coric, glasnogovornik HSK. Sredisnji odbor “Hrvatskoga svjetskoga kongresa” …… pred gostima i novinarima u velikoj dvorani HMI, glasnogovornik HSK fra Simun Sito Coric prilikom iscrpnog izlaganja.

Boris Miksic, predsjednik HSK urucio je priznanje za povezivanje izvandomovinske i domovinske Hrvatske i sirenje istine o njoj u svijetu …… zadarskome nadbiskupu mons. Ivanu Prendji koji se takodjer oglasio na press konferenciji. Isto priznanje za Andjelka Tomasovica iz Adelaidea u njegovo je ime primio clan Sredisnjeg odbora S. Asic od prvog tajnika HSK J. A. Sovulja.