BILJEŽKA O PISCU

 

DR. RADOVAN LATKOVIĆ rodio se je 13. travnja 1917. u Daruvaru od oca dr. Matije Latkovića, odvjetnika i majke Jelke rođ. Seitz. Pučku školu i četiri razreda gimnazije polazio je u rodnomu mjestu. Maturirao je na III. realnoj gimnaziji u Zagrebu godine 1936. te iste godine upisao pravo na Sveučilištu u Zagrebu. Godine 1938./1939. studira u Parizu.

 

Već kao srednjoškolac djeluje u katoličkom i nacionalističkom pokretu hrvatske mladeži. Suosnivač je Srednjoškolskoga pododbora Matice Hrvatske i njegov prvi predsjednik, a zatim i predsjednik Sveučilištnog pododbora Matice Hrvatske u Zagrebu, koji djeluje po cijeloj Hrvatskoj. Godine 1939. bude izabran predsjednikom Kluba slušača prava kao kandidat hrvatskih nacionalista. Godine 1940. bude uhićen i zatočen u kaznionici u Lepoglavi bez sudske osude, iz koje biva odpušten 1. travnja 1941. Neposredno prije proglašenja Nezavisne Države Hrvatske bude imenovan povjerenikom Radio stanice Zagreb, a nakon toga ravnateljem Krugovalne postaje Zagreb. Još iste godine 1941. postaje upravitelj tek osnovanoga Zavoda za krugovalnu službu. Kao takav sudjelovao je na više konferencija ove službe, a posebice na sastanku "Union Internationale de Radiodifusion – Geneve", koji je u lipnju 1944. održan u Lausanne i uz sudjelovanje predstavnika jedanaest europskih država.

 

Na spomenutoj dužnosti ostaje sve do 5. svibnja 1945., kada je u općem eksodusu napustio domovinu. Kod Lavamünda spašava se bijegom od izručenja komunističkoj Jugoslaviji te nakon nekoliko mjeseci boravka u Austriji i na poziv dra. Krunoslava Draganovića dolazi u Rim još iste godine 1945. Godine 1947. doktorira na vatikanskom sveučilištu "Pontificium Athenaeum Lateranense, Institutum Utriusque Iuris" s tezom iz ustavnoga prava.

 

Godine 1947. dolazi u Argentinu te u nemogućnosti profesionalnoga djelovanja posvećuje se poduzetničkim poslovima. Konačno godine 1954. osniva poduzeće za montiranje uredskih prostorija (IDECO S.A.) u kojemu djeluje do 1982., kada se umirovljuje. Godine 1956. pridružuje se osnivačima Hrvatsko-Argentinskoga kulturnoga kluba u kojem bude iza-bran predsjednikom za razdoblje 1969./1971.

 

Godine 1960. suosnivač je Hrvatsko-Latinoameričkoga Kulturnog instituta i član uredničkog odbora časopisa "Studia Croatica". Nakon izbora za predsjednika Instituta 1965. bude 1984. ponovno izabran njegovim predsjednikom i glavnim urednikom časopisa. Kao Man Hrvatskoga Narodnoga Vijeća od 1974. bude izabran za sabornika V. HNV-a Sabora (1984.), a predsjednikom VI., VII. i VIII. Sabora HNV-a. Od rane mladosti surađivao je u raznim hrvatskim publikacijama domovine i dijaspore, a posebice HR.