BILJEŽKA O PISCU
DR.
RADOVAN LATKOVIĆ rodio se je 13. travnja 1917. u Daruvaru od oca dr. Matije Latkovića,
odvjetnika i majke Jelke rođ. Seitz. Pučku školu i četiri
razreda gimnazije polazio je u rodnomu mjestu. Maturirao je na III. realnoj gimnaziji u Zagrebu godine 1936. te iste
godine upisao pravo na Sveučilištu u Zagrebu. Godine 1938./1939. studira u
Parizu.
Već
kao srednjoškolac djeluje u katoličkom i nacionalističkom pokretu
hrvatske mladeži. Suosnivač je Srednjoškolskoga pododbora Matice Hrvatske
i njegov prvi predsjednik, a zatim i predsjednik Sveučilištnog pododbora
Matice Hrvatske u Zagrebu, koji djeluje po cijeloj Hrvatskoj. Godine 1939. bude
izabran predsjednikom Kluba slušača prava kao kandidat hrvatskih
nacionalista. Godine 1940. bude uhićen i zatočen u kaznionici u
Lepoglavi bez sudske osude, iz koje biva odpušten 1. travnja 1941. Neposredno
prije proglašenja Nezavisne Države Hrvatske bude imenovan povjerenikom Radio
stanice Zagreb, a nakon toga ravnateljem Krugovalne postaje Zagreb. Još iste
godine 1941. postaje upravitelj tek osnovanoga Zavoda za krugovalnu službu. Kao
takav sudjelovao je na više konferencija ove službe, a posebice na sastanku
"Union Internationale de Radiodifusion – Geneve", koji je u lipnju
1944. održan u Lausanne i uz sudjelovanje predstavnika jedanaest europskih
država.
Na
spomenutoj dužnosti ostaje sve do 5. svibnja 1945., kada je u općem
eksodusu napustio domovinu. Kod Lavamünda spašava se bijegom od izručenja
komunističkoj Jugoslaviji te nakon nekoliko mjeseci boravka u Austriji i
na poziv dra. Krunoslava Draganovića dolazi u Rim još iste godine 1945.
Godine 1947. doktorira na vatikanskom sveučilištu "Pontificium
Athenaeum Lateranense, Institutum Utriusque Iuris" s tezom iz ustavnoga
prava.
Godine
1947. dolazi u Argentinu te u nemogućnosti profesionalnoga djelovanja
posvećuje se poduzetničkim poslovima. Konačno godine 1954.
osniva poduzeće za montiranje uredskih prostorija (IDECO S.A.) u kojemu
djeluje do 1982., kada se umirovljuje. Godine 1956. pridružuje se
osnivačima Hrvatsko-Argentinskoga kulturnoga kluba u kojem bude iza-bran
predsjednikom za razdoblje 1969./1971.
Godine
1960. suosnivač je Hrvatsko-Latinoameričkoga Kulturnog instituta i
član uredničkog odbora časopisa "Studia Croatica".
Nakon izbora za predsjednika Instituta 1965. bude 1984. ponovno izabran
njegovim predsjednikom i glavnim urednikom časopisa. Kao Man Hrvatskoga
Narodnoga Vijeća od 1974. bude izabran za sabornika V. HNV-a Sabora
(1984.), a predsjednikom VI., VII. i VIII. Sabora HNV-a. Od rane mladosti
surađivao je u raznim hrvatskim publikacijama domovine i dijaspore, a
posebice HR.