ČESTITKA DR. TUĐMANU, PREDSJEDNIKU HDZ
Gospodin
Dr.
Franjo Tuđman
Predsjednik Hrvatske Demokratke
Zajednice
Zagreb
24.
travnja 1990. Mnogo poštovani gospodine Predsjedniče!
U ime
SABORA Hrvatskog Narodnog Vijeća primite naše iskrene čestitke
povodom povijesne izborne pobjede HRVATSKE DEMOKRATSKE ZAJEDNICE, koju
predvodite.
U
osjećanju duhovnog zajedništva domovinske i iseljene Hrvatske,
pridružujemo se općem narodnom slavlju i dijelimo uvjerenje da će
pobjeda HDZ naići na podršku svih hrvatskih političkih strujanja i
omogućiti cijelom hrvatskom narodu ostvarenje njegova prava na
samoodredjenje i slobodni razvitak u suverenoj demokratskoj Državi Hrvatskoj.
Primite
gospodine Predsjedniče izraze našeg poštovanja s najboljim željama za
potpuni uspjeh Vaših i općehrvatskih stremljenja, uz hrvatski pozdrav.
Ing.
Davorin Porić, tajnik SABORA HNV
Dr.
Radovan Latković, predsjednik SABORA HNV
Naknadno,
pismom od 13. kolovoza 1990. obavijestili smo predsjednika Tuđmana o
održavanju našega Izvanrednoga sabora od 25.-27. kolovoza 1990. u Münchenu i
zamolili ga "da odredi predstavnika, i predstavnike, koji bi sudjelovali
na našem zaključnom zasjedanju kako bi u obostranoj izmjeni misli došli do
što konstruktivnijih zaključaka".
Na ovo
pismo dobili smo slijedeći odgovor:
PISMO
PODPREDSJEDNIKA JOSIPA MANOLIĆA
REPUBLIKA
HRVATSKA
PREDSJEDNIŠTVO
Predsjedniku
Sabora HNV gospodin dr. Radovan Latković
Primio
sam obavijest da ćete održati izvanredno zasjedanje Sabora u Münchenu.
Naša bi želja bila da isto održite u Zagrebu. Slobodna demokratska Hrvatska
otvorila je vrata svim organizacijama iseljene Hrvatske, kao i svakom pojedincu
– koji hoće svojim doprinosom dati svoj obol u njenom učvršćenju.
To bi
bio povijesni dan za HNV da svoje zasjedanje po prvi puta održi u slobodnoj
domovini. Nema potrebe da se dalje potucate po tudini, pa bila ona i
prijateljska. Tim svojim činom potvrdili bi da se plemeniti ciljevi iz
Vašeg programa ostvaruju na dobrobit cjelokupnog hrvatskog bića.
Svojim
prisustvom na tlu domovine najbolje ćete osjetiti koje smo promjene
učinili, kuda težimo i koje prepreke stoje na našem putu rješavanja
otvorenih problema.
Po
primitku odgovora odredit ćemo našeg delegata na Vašem zasjedanju Sabora
HNV.
Sa
poštovanjem gospodine predsjedniče očekujemo odgovor.
Po
nalogu predsjednika Potpredsjednik Josip Manolić
ODGOVOR
NA PISMO MANOLIĆA
Na
primljeni poziv bio sam prisiljen ograditi se slijedećim pismom:
HRVATSKO
NARODNO VIJEĆE
PREDSJEDNIŠTVO
SABORA
Gospodin
Josip Manolić
Predsjedništvo Republike Hrvatske
Zagreb
fax 38
41 443 276
Poštovani
gospodine potpredsjednide!
Vaš
poziv, upućen nam po nalogu Predsjednika Republike Hrvatske, da održimo
naše saborsko zasjedanje u Zagrebu, predstavlja za nas posebnu podast.
Kolikogod s velikim veseljem i zahvalnošću primamo ovaj poziv, toliko je
veća naša žalost da ga iz tehničkih razloga ne možemo prihvatiti.
Dijele nas samo četiri dana od najavljenog početka sabora, hotel je
rezerviran i naši sabornici imaju već nabavljene zrakoplovne karte, koje
ne mogu više mijenjati. No bit će nam drago, ako budemo mogli pozdraviti
Vašega predstavnika na našem zasjedanju.
U znak
zahvalnosti za upućen nam poziv, uputit ćemo, po završetku naših
zasjedanja, jednu delegaciju na delu s predsjednikom Sabora HNV-a da pozdravi
osobno Predsjednika dra. Franju Tuđmana i da mu izrazi istovjetnost našh
pogleda i podršku u borbi za puno ostvarenje hrvatske državne suverenosti.
U
odekivanju ovoga, za nas doista povjesnog susreta, primite naše pozdrave i
izraze osobitog poštovanja.
Buenos
Aires, 21. 08. 1990. Dr. Radovan
Latković Predsjednik Sabora HNV-a
IZVANREDNI SABOR HNV-a — MÜNCHEN,
1990.
Otvarajući zasjedanje Sabora,
pročitao sam sabornicima poziv predsjednika Tuđmana, da naš
Izvanredni sabor nastavimo i zaključimo u Zagrebu. Izazvao je opće
oduševljenje i dao pečat slijedećim danima zasjedanja. Stvorena je
odmah jednoglasna odluka, da se svi pokušamo prebaciti u Zagreb i da u glavnom gradu
Republike Hrvatske nastavimo i zaključimo ovo doista izvanredno saborsko
zasjedanje.
Tražila su se užurbano rješenja
prijevoza preko svih mogućih zračnih kompanija, autobusima ili
privatnim automobilima. Uspostavljena je odmah i sveza s upravnim vlastima u
Zagrebu radi pograničnih formalnosti i smještaja. Tijekom dva dana bili su svi problemi oko organizacije saborovanja u
Zagrebu riješeni.
U tom
posebnom raspoloženju proslijedilo je saborsko zasjedanje u Münchenu.
No
unatoč općem uzbudjenju očekivanja posjeta oslobodjenoj Domovini
nakon dugih godina progonstva, trebalo je raspraviti dva važna pitanja:
– povjerenje predsjedniku Izvršnog
odbora i
– okvir i smjemice budućega
djelovanja HNV-a s obzirom na radikalne političke promjene u Hrvatskoj.
S obzirom
na prvo pitanje, vladalo je uvjerenje, da će dr. Meštrović dati
svojevoljno ostavku na položaj predsjednika IO, kako je prije održavanja Sabora
dao naslutiti. No vrlo brzo postalo je očito, da ta namjera ne postoji.
Suočeni s tom činjenicom, sabornici su zauzeli dva alternativna
stanovišta: zahtjev da dr. Meštrović dade ostavku, formuliran po dru. Josipu
Gamulinu i moj prijedlog, da mandat dra. Meštrovića bude uvjetovan
prihvaćanjem odbijanjem po Saboru njegove pismene izjave u kojoj će
obrazložiti svoje dosadašnje postupke i jasno izraziti kako zamišlja svoje
buduće djelovanje kao predsjednik izvršnog odbora HNV-a.
Moj
prijedlog bio je motiviran uvjerenjem, da je bolje da dr. Meštrović
nastavi kao predsjednik I0, jer medju sabornicima, po mojem mišljenju, nije
bilo osobe koja bi mogla preuzeti ovu odgovornu dužnost.
Osim toga dr. Meštrović je
malo prije zasjedanja Sabora, na poziv Dražena Budiše, posjetio Hrvatsku i bio
srdačno primljen. Hrvatsko novinstvo, radio i televizija predstavili su ga
hrvatskoj javnosti kao uglednoga djelatnika Hrvatskoga narodnoga vijeća.
S tim "kapitalom"
pojavio se na Saboru u očitoj namjeri, da nastavi na položaju predsjednika
IO, ostavljajući dojam, da je u Hrvatskoj izgladio sporna pitanja s
političkim strankama.
U tim okolnostima, smatrao sam,
bilo bi štetno za ugled HNV-a oduzeti dr. Meštroviću mandat predsjednika
IO, istodobno, dok nastojimo pojačati dodire s Domovinom.
Suglasno mojemu prijedlogu,
slijedećeg dana zasjedanja dr. Meštrović je pročitao svoju
pismenu izjavu: