4. Osnivačka skupština 19. srpnja 1945.

BRATOVŠTINA SVETOG JERONIMA ZA POMOĆ HRVATSKIM IZBJEGLICAMA

Andrija Lukinović, Zagreb

- drugi dio -

4. Osnivačka skupština 19. srpnja 1945.

Začudo, zapisnik Osnivačke skupštine nije sačuvan. Sačuvan je nečiji koncept, pisan običnom olovkom, koji je vjerojatno trebao poslužiti za redakciju zapisnika. Prema rukopisu nisam mogao ustanoviti tko ga je pisao. Svakako je to bio netko od nazočnih koje je naveo. Iz zapisa, koji nije potpuno čitljiv i razumljiv, može se saznati da je Osnivačka skupština, kako je i naslovljena na konceptu, započela radom u 6 sati, očito poslije podne, 19 srpnja. Nazočne, njih dvadesetpetoricu, naveo je ovim redom i titulama: Magjerec, dr. Dubravčić, dr. Mandić, dr. Bošnjak, Kljaković, Rusko, Draganović, dr. Balić, Jurić, dr. Murgić, Govorčin, Elijaš, dr. Šojat, Naletilić, Spalatin, msgr. Golik, Čapkun, Furčić, dr. Lacković, p. Sakač, Vukina, Ratarić, Šuljak, Šutej, Ajdučić.

Čitanje pravila - bez ikakva daljnjega zapisa.

Odbor javno: predsjednik dr. Magjerec, podpredsjednici Kljaković i dr. Balić, tajnik Draganović, blagajnik Naletilić, odbornici: Sakač, Kirigin, Badurina, Rusko, Kovačević, revizori: dr. Mandić, Bošnjak, Spalatin.

Iz koncepta je vidljivo da se u Odbor predlagalo pet, a ne četiri člana, kako je predviđeno pravilima, a odbornici Kirigin i Badurina uopće nisu navedeni među prisutnima; možda su naknadno prispjeli.

Dalje je zabilježena primjedba dr. Dubravčića da se u Pravilu ispusti "doprinos Sv. Stolice".

Čita se shema organizacije rada društva (u prilogu): briga duhovna, pravna, stambena.

Dr. Mandić izjavljuje da je pozvan da pet Hrvata uđe u odbor s 5 SH. za pomoć UNRRE. (Jugoslavensko podporno društvo: nađena 2 Srbina s legitimacijom Gestapoa.)

Popunjava Ratarić: da li sa SH. i kojih 5: Magjerec, Kljaković, Rusko, Kovačević i Mandić. Na upit komu javiti, Mandić šuti.

Do nedjelje, skupština je održana u četvrtak, prevest će se pravila za Svetu Stolicu.

Popis iz logora. P. Hržić otišao u J. Italiju (ići će izaslanici na trošak ruha(?). Potom je doslovno zapisao: daje i 50 ulja za menu Zavoda i 50 za lajičku menzu uz 280 kg. ulja.

Rusko: zahvala za ulje, 10.000 i troškove, te mons. Magjercu.

Prof. Kljaković: moli da rade jednako i više oni izvan Odbora. Dr. Magjerec: završava osnutak na dan sv. Vinka 3 oficija.

Iza ovog zapisa slijedi popis imena s brojačnim oznakama, najvjerojatnije svote novca koju su toga dana darovali Bratovštini. Mandić, Balić, Naletilić, Jurić, Čapkun po 50, Rusko 200, dr. Dubravčić 200, Kljaković 200, Čepin (pseudonim za vlč. Vukinu) 200, dr. Bošnjak 200, Šutej 200, dr. Šojat 100, Ratarić 50, Šuljak 100, dr. Murgić 10, Govorčin 50, NN 5.000 - 250, Elijaš 50, Ajdučić 10, Furčić 50.

Vjerodostojnost tvrdnje iz ovoga koncepta da je osnivačka skupština Bratovštine održana 19. srpnja 1945. potvrđuju kasniji zapisi. Tako je prema zapisniku odborske sjednice 20. srpnja 1950. predsjednik mons. Magjerec "komemorirao petu godišnjicu osnutka i rada Bratovštine svetog Jeronima (19. srpnja 1945)" i zaželio da se prikaže njezino djelovanje koje bi se objelodanilo tiskom.[38] Do toga na žalost nije došlo. I u spomenutoj knjizi u povodu jubileja Zavoda sv. Jeronima spominje se da je Bratovština svetog Jeronima osnovana na blagdan sv. Vinka Paulskog 1945. tj. 19. srpnja[39]

Također se iz zapisnika sjednica Upravnog odbora, koje su se u početku održavale svakog četvrtka, može rekonstruirati sastav Upravnog odbora Bratovštine. Predsjednik je bio rektor Magjerec, tajnik prof. Draganović[40], a na Draganovićev prijedlog izabran je mons. Golik za drugog tajnika. Potpredsjednici su bili prof. Kljaković i o. Balić, a članovi Odbora o. Mandić, o. Sakač, o. Badurina, o. Kirigin, dr. Slaviša Bošnjak, g. Marko Rusko, prof. Krsto Spalatin i g. Ivica Elijaš[41].

Jedva da se što može pouzdano reći o broju i imenima upisanih članova u Bratovštinu osim ovih spomenutih na prethodnima sastancima. Nije sačuvan nikakav album, imenik, upis članarine ili što slično, a gotovo je sigurno da je postojao. Opet treba posegnuti za kasnijim zapisnicima sjednica Odbora, da bi se dobila slika o odazivu Hrvata na poziv Osnivačke skupštine Bratovštine. Tako je na prvoj odborskoj sjednici 28. srpnja 1945. predsjednik Magjerec izvijestio članove "da su izvjestni Hrvati pristupili kao članovi BSJ te da treba živo poraditi oko upisa daljnjih članova"[42]. Na drugoj sjednici Odbora 15. kolovoza utvrdeno je da "iz blagajničkog izvještaja o. Naletilića proizlazi, da se u BSJ upisuju novi članovi i da blagajna ovaj čas raspolaže sa 71.000 lira, što ukazuje da je odaziv bio zadovoljavajući[43] "

U svakom slučaju pouzdano je da je nova Bratovština sv. Jeronima službeno započela radom 19. srpnja 1945. Upravnom je odboru preostalo da isposluje odobrenje Svete Stolice za njezino utemeljenje i rad, te mukotrpan rad na ostvarenju golemih obveza koje su na sebe preuzeli.

5. Pravila i poslovnik Bratovštine

Inicijativni odbor za osnutak Bratovštine, kako je već spomenuto, povjerio je mons. Goliku da sastavi nacrt pravila i poslovnik po kojem će se regulirati rad i na temelju toga isposlovati odobrenje Svete Stolice za njezin osnutak. U arhivu Bratovštine sačuvana je Golikova osnova pravila Bratovštine Sv. Jeronima kao i nacrt pravila[44]. Pravila Bratovštine i njezin poslovnik, usvojeni na osnivačkoj skupštini 19. srpnja 1945., tek se u nebitnim, tekstualnim inačicama, razlikuju od Golikovih osnova i nacrta[45]. Držim da ove temeljne odredbe Bratovštine treba navesti u cijelosti kako bi se dobio stvarni uvid u bit stvari i nakane utemeljitelja.

PRAVILA BRATOVŠTINE SVETOG JERONIMA U RIMU

I. Obći propisi.

§ 1. "Bratovština Sv. Jeronima" sa sjedištem u Rimu uz crkvu Sv. Jeronima jest dobrotvorno društvo za duhovno i materijalno pomaganje Hrvata izvan domovine, a naročito u Rimu.

§ 2. "Bratovština sv. Jeronima" jest u smislu C.I.C 707 § 1. "pia unio", te kao takva stoji pod isključivim autoritetom i nadzorom crkvenih vlasti.

§ 3. Cjelokupna djelatnost društva vodi se isključivo karitativnim načelima, a odvija se po ovim pravilima i poslovniku.

§ 4. Blagdan sv. Jeronima, svoga zaštitnika, proslavit će Bratovština svake godine posebnom crkvenom svečanošću.

§ 5. Žig Bratovštine je okrugao; u sredini je ... oko čega je nadpis: "Bratovština Sv. Jeronima u Rimu". Žig se izrađuje u hrvatskom i talijanskom jeziku.

II. Članovi.

§ 6. Radi vjerskog značaja Bratovštine, mogu joj biti članovi samo katolici, premda se dobrotvorna djelatnost Bratovštine proteže uz ograničenja i razlike i na Hrvate-nekatolike.

§ 7. Članstvo Bratovštine se dijeli na: a) redovite članove, b) izvanredne članove, c) članove utemeljitelje.

ad a) Redoviti članovi jesu oni, koji plaćaju mjesečnu članarinu.

ad b) Izvanredni članovi jesu oni koji doprinašaju povremeno neku svotu za svrhu Bratovštine.

ad c) Članovi utemeljitelji jesu one fizičke i juridičke osobe, koje uplate jednom zauvijek svotu od 10.000 Lt.

§ 8. Redovitim članovima mogu biti samo Hrvati.

§ 9. Redovitim ili izvanrednim članom Bratovštine postaje se izjavom volje da se postane njenim članom, a nakon ódluke odbora o prijemu dotičnoga u članstvo.

§ 10. Redoviti i izvanredni članovi plaćaju prilikom upisa upisninu.

§ 11. Članom Bratovštine prestaje se biti: a) svojevoljnim istupom, b) odlukom odbora, c) smrću.

§ 12. Redoviti članovi imaju aktivno i pasivno pravo glasa, dok ostali članovi imaju samo aktivno pravo glasa[46].

§ 13. Osim na novčane doprinose, obvezan je svaki član, prema svojim mogućnostima, i na požrtvovnu suradnju za ciljeve Bratovštine.

III. Sredstva.

§ 14. Sredstva Bratovštine sastoje se od:

a) upisnina redovnih i izvanrednih članova,

b) mjesečnih članarina redovnih članova,

c) povremenih prinosa izvanrednih članova,

d) svota uplaćenih od članova utemeljitelja,

e) redovitog godišnjeg doprinosa, koji će iz svojih sredstava davati Zavod Sv. Jeronima,

f) izvanredne pripomoći Svete Stolice,

g) pripomoći raznih hrvatskih dobrotvornih i kulturnih ustanova u domovini i izvan nje,

h) izvanrednih doprinosa članova i nečlanova u novcu ili u naravi.

§ 15. Imovinom upravlja društveni odbor, koji o tom podnaša izvještaj glavnoj skupštini. Jednom godišnje podastire se obračun, zajedno s obćim izvještajem o djelatnosti društva Sv. Stolici (kardinalu protektoru Zavoda sv. Jeronima).

§ 16. U slučaju pravnog utrnuća Bratovštine, imovina u cijelosti prelazi u upravu crkve i Zavoda sv. Jeronima u Rimu, koja se ima upotrijebiti u svrhe istovjetne ili slične svrhama Bratovštine.

IV Uprava.

§ 17. Cjelokupnim radom Bratovštine upravlja društveni odbor, koji je - u okviru crkvenih zakona i društvenih pravila - odgovoran glavnoj skupštini.

§ 18. Odboru stoji na čelu predsjednik - rektor Zavoda sv. Jeronima.

§ 19. Odbor sačinjavaju: predsjednik, dva podpredsjednika (od kojih je jedan laik), tajnik, blagajnik, četiri savjetnika.

§ 20. Članove odbora, osim predsjednika, bira glavna skupština iz redova redovnih članova tajnim glasovanjem po pravilima Poslovnika. U odbor moraju biti izabrani i najugledniji predstavnici redova u Rimu.

§ 21. Odborska mjesta su počastna i ne mogu se nagrađivati. Ako je potrebno, odbor može za stanovite poslove uposliti tehničko osoblje uz naplatu.

§ 22. Odbor je dužan najmanje jednom mjesečno održati sjednicu, koju sazivlje predsjednik. Ako se pokaže potreba ili ako to zatraže tri člana odbora, predsjednik će sazvati sjednicu odbora i češće.

§ 23. Odluke su odbora pravovaljane, ako su donesene dvotrećinskom većinom svih članova odbora bez obzira na broj prisutnih.

§ 24. U slučaju potrebe mogu se radi boljeg obavljanja posla, ustanoviti i pododbori, bilo za razne grane društvene djelatnosti, bilo u raznim mjestima. Ovi pododobri imaju značaj tehničkih izvršnih organa odbora koji imenuje njihove članove.

§ 25. Ako dođe do ispražnjenja jednog ili više odborskih mjesta, odbor ima pravo kooptiranjem popuniti svoj sastav do jedne trećine.

V Nadzorno povjerenstvo.

§ 26. Nadzorno povjerenstvo sastoji se od tri člana, koji između sebe biraju jednoga za predsjednika. Glavna skupština bira ih iz redova svih članova. Nadzorno povjerenstvo nadzire rad odbora, napose imovno poslovanje, te podnosi o tome izvještaj glavnoj skupštini.

§ 27. Nadzorno povjerenstvo može uvijek zatražiti od odbora da mu stavi na uvid sve knjige.

VI. Glavna skupština.

§ 28. Redovita glavna skupština Bratovštine održaje se u osmini blagdana sv. Jeronima. Sazivlje je odbor barem deset dana ranije. Izvanrednu glavnu skupštinu može sazvati odbor, ako je to potrebno iz važnih razloga, ili to zatraži pismeno dvije trećine u Rimu živućih članova. - Poslovanje glavne skupštine uređuje se poslovnikom.

§ 29. Glavna skupština:

a) bira društveni odbor na godinu dana, te ga po isteku toga roka razrješuje od dužnosti;

b) bira nadzorno povjerenstvo;

c) odlučuje o visini upisnine i mjesečne članarine;

d) mijenja Pravila Bratovštine i Poslovnik, ako se za to ukaže potreba. Ova promjena obvezuje odbor samo u koliko se ne kosi s odnosnim crkvenim zakonima i propisima;

e) daje obvezatne upute za rad Odbora.

§ 30. Zaključci glavne skupštine su valjani, ako su doneseni relativnom većinom glasova prisutnih članova.

VII. Obranički sud.

§ 31. Sukobe izmedu članova, koji nastanu u vezi s radom Bratovštine, rješava obranički sud. On se sastoji od po dvojice obranika izabranih od zainteresiranih strana između članova Bratovštine, a predsjeda mu predsjednik društvenog odbora.

§ 32. Obranički sud sazivlje predsjednik odbora nakon što su mu stranke dostavile imena svojih obranika. Odluke suda su obvezatne za stranke, te ove ne mogu u istom predmetu tražiti novi obranički sud.

VIII. Prestanak Bratovštine.

§ 33. Bratovština prestaje pravno postojati kada nastupe slučajevi predviđeni u C.I.C § (699[47]) za prestanak pobožnih društava. Pravni nasljednik Bratovštine je uprava crkve i Zavoda sv. Jeronima u Rimu. Oni će nastojati, čim to prilike dopuste, ponovno uspostaviti Bratovštinu.

Uz gore navedena Pravila.Golik je sastavio i Poslovnik koji je bio usvojen na istoj osnivačkoj skupštini i sačuvan je u arhivu Bratovštine. I njega ovdje prenosimo u cijelosti.

POSLOVNIK UZ PRAVILA BRATOVŠTINE SV. JERONIMA U RIMU.

Čl. 1. Djelatnost Bratovštine obuhvaća prema danim potrebama razne oblike karitativnog rada. Tako na pr.: 1) duhovna pomoć, koja se sastoji u omogućavanju i olakšavanju vršenja vjerskih dužnosti, naročito po logorima, snabdijevanje molitvenicima i knjigama za vjersku pouku; 2) pravna pomoć, koja se sastoji u pribavljanju dozvole boravka, intervencijama, traženju namještenja, pomaganju naših studenata kod studija itd; 3) materijalna pomoć, u novcu i naravi, pomaganje kod traženja stanova, zdravstvena pomoć, menza itd; 4)