Branka Bezić Filipović - Jedan za Sve, Svi za Jednoga

Povodom 130 godina Dobrovoljnog Vatrogasnog Društva Split

OSTALI IZ PRVOG KRUGA OSNIVAČA

     Kako smo već rekli, dva dana nakon održavanja osnivačke skupštine Društva započeo je upis članova. Toga dana, 19. lipnja 1883. godine, upisano je trideset devet dobrovoljnih gasioca. Svi spadaju u osnivače, ali ne i inicijatore. Upisani su u Imenicu ili Zlatnu knjigu, a čitajući opaske, vidimo da se mali broj njih dugo zadržao u Društvu. Upisivali su se iz domoljubnih razloga, ali gasiti vatru nikada nije bilo lako. U to vrijeme bilo je posebno teško biti dostojan imena vatrogasac. Za to je trebala željezna disciplina pa se neke moralo ukloniti zbog neposluha, a neki su i sami vidjeli da ne mogu podnositi toliki fizički napor pa su svojevoljno izlazili iz članstva. Navest ćemo sve članove onako kako su upisani, osim članova uprave o kojima se već pisalo.

     PETAR ANDRUJA, drvodjelac, rođen je u Splitu 1857. godine. Bio je prvi gasilac upisan u Zlatnu knjigu, ali se odmah nakon toga razbolio pa nije mogao sudjelovati ni u vježbama ni u gašenju požara. Budući da je dušom podupirao dobrobit Društva, nikada nije isključen iz čete. Kada je umro, priređen mu je sprovod kao i svim redovnim članovima po članku 15. Vatrogasnog pravilnika. Dodana je napomena u Zlatnoj knjizi da mu je sprovod bio isti kao pokojnem Rizvanu, samo što je četa na obali u tri kolone stupala, jer je broj gasioca naresao.

     LOVRE ARŽIĆ, kovač, rođen je u Splitu 1851. godine. Bio je zaslužni narodni borac i protivnik talijanaša, barjaktar i vođa odjela. Društvo ga je, kada je umro, dostojno odvelo na vječni počinak, a kapetan je održao dirljiv govor.

     ANDRIJA BALIĆ, trgovac iz Splita koji se nije dugo zadržao u Društvu pa u Zlatnoj knjizi samo piše da nije zaslužio mirovinu.

     SILVIJE BRADAŠ, činovnik, rođen je u Šibeniku 1854. godine. Istupio je iz Društva 1885. godine.

     IVAN CELIĆ, zidar, rođen je u Sutivanu na Braču 1861. godine. U Zlatnoj knjizi piše da je sasvim vrijedan i srčan gasilac, grijehota što je nešto nagal i samovoljan. Nakon par godina potpuno je isključen iz Društva. Zapisano je: Na 7 Decembra napane osorno na zapovjednika straže što je bila pri dašćari svetog Dujma. Ne budući zato više moguće Upraviteljstvu da ga u četi trpi, odlučilo je da se ima odalečiti iz iste.

     IVAN CVITANIĆ, drvodjelac, rođen je u Splitu 1858. godine. Bio je opomenut zbog nemarljivosti, da bi 1887. bio sasvim isključen iz Društva.

     EDUARD DEMARCHI, trgovac, rođen je u Splitu 1851. godine. U Društvu se kratko zadržao jer je bio isključen zbog osornog ponašanja.

     DR. PETAR DEŠKOVIĆ, odvjetnički kandidat, rođen je u Splitu 1853. godine. Za njega je zapisano da je svojevoljno istupio iz Društva 1885. godine. Bezić je iza toga nadodao da je Dešković isključen na sjednici Upravnog odbora. Tajnik Botić ispravio ga je i pozvao se na zapisnik sa sjednice pribilježivši da se nije radilo o isključenju, nego se Dešković zahvalio i istupio iz Društva. Po ovome se vidi kako se sve vodilo vrlo temeljito.

     ANDRIJA JURIĆ, posjednik i trgovac, rođen je u Splitu 1853. godine. Svojevoljno je istupio iz Društva 1886. godine.

     FRANE JEDLIČKA, pisar, rođen je u Montagnani u Italiji 1860. godine. U četi je bio trubač, a 1890. godine napustio je Društvo jer je bio pozvan u vojsku. Time je izgubio i pravo na mirovinu.

     FRANE JURIŠIĆ, postolar, rođen je u Splitu 1851. godine. U Zlatnoj knjizi opisan je kao vrijedan i srčan gasilac koji je bio pokopan sa svim počastima.

     PETAR KARAMAN, privatnik, rođen je u Splitu 1850. godine. Iz Društva je bio isključen zbog nemara.

     DR. VJEKOSLAV KARAMAN, odvjetnički kandidat, rođen je u Splitu 1854. godine. Istupio je svojevoljno iz Društva. Umro je u Trstu, ali je po svoj prilici podupirao Društvo jer je bio sahranjen sa svim počastima.

     JERKO KARLOVAC, odvjetnički kandidat, rođen je u Splitu 1860. godine. Odmah je postao odjelni vođa, a kada je Bezić postao kapetan, Jerko Karlovac imenovan je podkapetanom.

Jerko Karlovac, odvjetnik (Split, 1860. – Split, 1917.)

     Jerko Karlovac pridružio se Društvu kao odvjetnički kandidat, a kada je postao odvjetnik, vatrogasci Josip Rizvan i Nikola Senjanović napisali su mu pjesmu. To svjedoči koliko je Karlovac bio omiljen u četi.

Karlovac je u Dobrovoljnom vatrogasnom društvu proveo sedam godina, a zatim je svojevoljno istupio. Zbog toga nije ostvario pravo na mirovinu ni na sprovod. Umro je 1917. godine.

      JOSIP KOŠĆINA rođen je u Splitu 1860. godine, a isključen je iz Društva, kako piše u Zlatnoj knjizi, zbog nemarnosti.

     MARKO LAURA, trgovac, rođen je u Splitu 1850. godine. Svojevoljno je istupio iz Društva nakon deset mjeseci.

     IVAN LAVANDES, drvodjelac, rođen je u Splitu 1863. godine. Bio je pozvan u vojsku nakon čega se opet vratio u Društvo. Preminuo je 1893. godine i bio je pokopan sa svim počastima.       

     TOMA LOVRIĆ, trgovac, rođen je u Splitu 1850. godine. Po savjetu kapetana, svojevoljno je istupio iz Društva.

     IVAN MATUTINOVIĆ, konopar, rođen je u Splitu 1857. godine. Bio je čuvar splitskog kazališta od samog osnutka i pedeset pet godina je časno vršio gasilačku službu. Bio je rojnik, učitelj vježbi i odjelni vođa u četi. Dobio je zasluženu mirovinu 1905. godine. Umro je 1938. godine te je pokopan sa svim počastima.

     PETAR MENEGHELLO, zidar, rođen je u Splitu 1853. godine. Bio je odjelni vođa i skladištar. Nakon što je umro 1905. godine, Društvo ga je pokopalo sa svim počastima.

     ANTE MENEGHELLO, drvodjelac, rođen je u Splitu 1963. godine. Ostao je u Društvu sve do smrti 1892. godine kada je pokopan sa svim počastima.

     KLEMENT MIKAČIĆ, drvodjelac, rođen je u Splitu 1860. godine. Iz Društva je isključen nakon opomene 1887. godine.

     MARIN MIJIĆ, trgovački momak, rođen je u Splitu 1859. godine. U Zlatnoj knjizi piše da je postao vojnik. Izgleda da se vratio u Društvo jer se spominje mirovina. Kasnije je olovkom zapisano da je umro u Kaštel Gomilici i da je Društvu to kasno javljeno pa mu zbog toga nisu uspjeli otići na sprovod.

     ERNEST OLIVA, komisionar, rođen je u Splitu 1857. godine. U Zlatnoj knjizi piše da je isključen po zapovjedniku na 24 Julija 1888. jer ga je opazio u gragjanskoj odjeći pri požaru istog dneva, dočim je četa gasila. 

     ŠIMUN PAIĆ, zidar, rođen je u Splitu 1853. godine. Prvi je vatrogasac kojeg je četa pokopala, o čemu smo i ranije pisali, jer je poginuo u borbi s talijanašima.

     JOSIP PALADINO, činovnik, rođen je u Visu 1858. godine, a iz Društva je istupio jer se preselio u Dubrovnik.

     JOSIP PAPES, vrtlar, rođen je u Senju 1860. godine,  a iz Društva je svojevoljno istupio.

     FRANE ROJE, bačvar, rođen je u Splitu 1852. godine. Kako piše u Zlatnoj knjizi, isključen je na 12 Marta 1886. radi nepristojnog i opornog ponašanja.   

     MARIN RADICA, zidar, rođen je u Splitu 1862. godine. U  Zlatnoj knjizi zapisan je kao vrlo marljiv i vrijedan vatrogasac, a postao je i rojnik.

     PAVAO SENJANOVIĆ, opančar i trgovac, rođen je u Splitu 1850. godine. Zapovjednik ga je isključio 1888. godine.

     VICKO SENJANOVIĆ, trgovac, rođen je u Splitu 1849. godine. Svojevoljno je istupio iz Društva 1885. godine.

     JAKOV ŠEVELJEVIĆ, brijač, rođen je u Splitu 1851. godine. Istupio je svojevoljno iz Društva nakon dvije godine.

     JAKOV SIRIŠČEVIĆ, profesor, rođen je u Splitu 1850. godine. U svibnju 1885. postao je odjelnik, ali se u kolovozu iste godine teško razbolio pa mu je, na prijedlog kapetana, na sjednici Društva dozvoljen neizvjestan dopust.  Bezić se po svoj prilici zauzeo za njega jer su obojica predavali na Velikoj realci.

     Devetnaest godine kasnije, točno 15. ožujka 1904. godine,  u Zlatnoj knjizi  zapisano je:

     Pošto je četu sasvim zaboravio, te ni u tuzi ni u veselju bratskim pozivima iste nije se nikada odazvao, stoga Upraviteljstvo ga smatra da je svojevoljno istupio, te nema prava na mirovinu.

     LEONARD TOMASSEO, odvjetnički kandidat, rođen je u Splitu 1852. godine. Iz Društva je svojevoljno istupio već nakon jedne godine.

     ANTE ZAVOREO, drvodjelac, rođen je u Splitu 1843. godine. Postao je rojnik, razbolio se 1889. godine i dobio dopust. Na glavnoj skupštini 1891. godine imenovan je umirovljenim gasiteljem, a kada je umro 1904. godine, pokopan je sa svim počastima.

     FRANE ZAVOREO, činovnik, rođen je u Splitu 1852. godine. Postao je odjelni vođa 1885. godine, a na glavnoj skupštini 1890. godine imenovan je kapetanom. To je bilo za vrijeme Bezićeva istupanja iz Društva na šest mjeseci. Na kraju Zavoreo radi prekršaja bi sudbeno kažnjen isključenjem iz društva 1901. godine. 

     DR. ALBERT EISENSTADTER, liječnik, rođen je u Splitu. Bio je liječnik čete. Umro je 1903. godine i bio je pokopan sa svim počastima.

     DON KL. PUOVIĆ, profesor, rođen je u Makarskoj. Bio je svećenik čete.