12. Branka Bezić Filipović - Hrvatski Tragovi u Svijetu
AFRIKA
Iseljavanje u Afriku započelo je koncem 19. stoljeća u vrijeme kada su Hrvati, najvećim dijelom oni iz Dalmacije, počeli odlaziti na sve strane svijeta, naročito u Južnu i Sjevernu Ameriku, Australiju i Novi Zeland. Tek je manji dio njih dospio na jug Afrike. Radili su u Rodeziji u rudnicima bakra, a stotinjak ih je bilo iz sela na zapadnome dijelu otoka Brača[1]. S vremenom su se preselili u Južnoafričku Republiku.
JUŽNOAFRIČKA REPUBLIKA
Prema teoriji Adama Eterovića iz Kalifornije u Afriku su Hrvati došli kao i na sjevernoamerički kontinent – s istraživačima Novoga svijeta. Na to ga je navelo nagađanje da su Dubrovčani plovili s Columbom, Magellanom i Da Gamom, a tomu u prilog govori i to što u blizini Rta dobre nade postoji uvala San Blas, što znači sveti Blaž ili, dubrovački, sveti Vlaho.
Ono što sigurno znamo je to da su Bračani u Južnoafričku Republiku došli koncem 19. stoljeća. Mahom su to bili poljoprivrednici, a poslije su u afričkim rudnicima tražili zlato i kopali dijamante. Najčešće je riječ bila o ekonomskoj emigraciji, a poslije Drugoga svjetskog rata u manjoj mjeri i o političkoj. Osim Bračana u Južnoafričkoj Republici danas ima i Hrvata s cijele jadranske obale. Ima Korčulana ali i Slavonaca, i svi žive u velikim gradovima poput Johannesburga, Cape Towna i Pretorije.
George Antun Sinovich, potekao je iz obitelji Sinovčić, koja je iz praktičnih razloga skratila prezime[2]. George se rodio u Pretoriji, gdje mu je otac Jure došao s otoka Brača s još nekoliko sumještana. Jure je bio vlasnik farme, sudionik Burskog rata, borio se protiv Engleza, a u rodno mjesto Mirca vratio se da se oženi, iako je i u Africi bio poželjan ženik. I George je, poput oca Jure, bio vrijedan i poduzetan, i postao je jedan od najuspješnijih farmera u zemlji, proizvođač hrane i alkoholnih pića. 1929. se godine oženio Hrvaticom, također iz Pretorije, a 1938. godine imenovan je počasnim konzulom Kraljevine Jugoslavije. Na svojim je terenima izgradio predgrađe Sinoville, koje je 1965. godine pripojeno gradu.
Danas je to jedno od starijih sjevernih naselja grada Pretorije, u kojem pojedine avenije i ulice i danas nose hrvatska imena poput imena Brac, Mirca, Konavle, Orsula, Marija, Antun, Miriana i Luce.
Pretorijska je općina Georgeu Sinovichu u čast jednu ulicu u predgrađu Daspoort nazvala Sinovich Drive.
Pretorija, ulice s hrvatskim imenima u naselju Sinoville[3]
