14. Branka Bezić Filipović - Hrvatski Tragovi u Svijetu

ARGENTINA 2

 

PRESIDENCIA ROQUE SAENZ PENA

 

     Na sjeveru Argentine nalazi se pokrajina Chaco, nastanjena s oko milijun stanovnika. Prvi Europljani koji su došli u Chaco bili su Talijani, a početkom 20. stoljeća počeli su stizati i Hrvati, najvećim dijelom Dalmatinci s Brača, Hvara i okolice Imotskoga. Krčili su šume i tako stvarali velike farme gdje goveda pasu danju i noću, kako je pisalo u jednoj knjizi.

     Drugi grad po veličini u Chacu zove se Presidencia Roque Saenz Pena, a ime je dobio po argentinskome predsjedniku iz 1910. godine. Tu živi oko 76 000 stanovnika, a među njima i određen broj Hrvata, od kojih gotovo nitko više ne govori hrvatski jezik. Međutim, osjećaju pripadnost Hrvatskoj, a na centralnome mjestu u gradu postoji šetnica Paseo Republica de Croacia. Na njoj se nalaze kapelica Gospi iz Međugorja, hrvatski grb i spomenik s tri ploče s popisima hrvatskih prezimena.

 

Presidencia R Saenz Pena

 

Međugorje

Saenz Pena, kapelica Gospi iz Međugorja

Branka i Joza

Joža Vrljičak iz Buenos Airesa i Branka Bezić Filipović 

 

NAŠIM HRVATSKIM DOSELJENICIMA

KOJI SU CHACO UČINILI VELIKIM

SVOJIM POŠTENJEM, RADIŠNOŠĆU

I KOMPROMISOM S OVIM SVETIM NEBOM KOJE IH JE VELIKODUŠNO PRIMILO

12. 5. 2001.

 

ploča 

2

Na slici su s lijeva na desno prikazani Branka Bezić Filipović, Estefania Plantić Varela, Alejandro Varela, Mirta Slavich i Joza Vrljicak

 

 

Prezimena 1

Prezimena 2

 

Tri ploče sa spomenika s hrvatskim prezimenima na Hrvatskome šetalištu u mjestu Presidencia Roque Saenz Pena, postavljenim povodom stogodišnjice dolaska Hrvata

 

 

Prezimena 3

 

PUERTO MADRYN

 

     U gradu Puerto Madryn u pokrajini Chubut u argentinskoj Patagoniji živi oko 60 000 stanovnika. Osnovan je 1865. godine, kada se tu usidrio velški kliper. Lokalna zajednica odala je počast Hrvatima imenovanjem Ulice Hrvatska (Croacia).

 

 

 

images (3)          images (2)

Puerto Madryn i okolica

 

 

DSC08538

 

QUITILIPI

 

     Unatoč tome što Quitilipi, još jedan gradić u provinciji Chaco, ima svega 32 000 stanovnika Hrvati su i tu dobili svoj prostor. Povodom obilježavanja stogodišnjice doseljenja postavili su ploču s  hrvatskim prezimenima i spomenik u znak sjećanja na hrvatske doseljenike.

 

grb

 

Mirta i ostali

S lijeva: Joža Vrljičak iz Buenos Airesa i Gustavo Abdelmalek Luetic iz Rosaria sa svojim domaćinima, bračnim parom Juan Nataliom Katavićem i suprugom u Elsom Borovac, te Mirtom Slavich iz Quitilipija

RESISTENCIA

 

     Resistencia je glavni grad provincije Chaco, smješten pored rijeke Parana, u kojem živi oko 280 000 stanovnika, a Hrvati su svoje mjesto dobili u samome centru. Uočljiva je tabla s natpisom Trg Republike Hrvatske ili Plazoleta Republica de Croacia, na kojem su tri kamene ploče. Na jednoj je karta Hrvatske, na drugoj hrvatski grb a na trećoj tekst hrvatske himne.

 

Tabla

Hrvatski trg u glavnom gradu provincije Chaco

ekipa

Članovi hrvatskog društva iz Resistencije Jorge Monaco Skunca, predsjednik i Juan Antonio Budalić, dopredsjednik s gostima Gustavom Abdelmalekom Lueticem iz Rosaria i Jozom Vrljickom iz Buenos Airesa.

Na slici dolje su ploče s mapom Hrvatske, hrvatskim grbom i himnom.

 

 

tri ploče

ROSARIO

 

     Najveći grad argentinske provincije Santa Fe, Rosario, sa svojih se 1 200 000 stanovnika smjestio na obali rijeke Parana. Računa se da na tom području živi oko 30 000 Hrvata i njihovih potomaka.

     Tu ponovo nailazimo na ime Ivana Vučetića. Pod nazivom Instituto de Capacitacion en Criminalistica Juan Vucetich u Rosariu je osnovan studij kriminalistike, a prva generacija studenata diplomirala je 2009. godine.

 

investigacion-criminal-1

Objava natječaja Studija kriminalistike Ivan Vučetić

 

juan-vucetich-administracion

     Na vidljivu mjestu u Rosariu nalazi se spomenik Zvonimirova lađa ili La Nave de Zvonimir, smješten u parku ispred velebna zdanja Spomenika zastavi. Lađa je maleni remorker izgrađen 1902. godine, kojega su vlasnici Talijani ustupili da se podigne spomenik hrvatskoj zajednici, ali i Argentini, kao zemlji koja je prihvatila mnoge Hrvate. Spomenik je napravljen prema zamisli arhitekta Dražena Jurage, počasnoga konzula Republike Hrvatske u Rosariu. Zahvaljujući njemu, te Alfredu i Domingu Kovačeviću, ideja je realizirana. Svečano otvorenje upriličeno je 30. svibnja 1997. godine. Na ploči uz lađu, ispod stihova Vladimira Nazora, potpisani su tadašnja veleposlanica Republike Hrvatske u Argentini Neda Rosandić Šarić i župan Hermes Binner.

 

placax350

 

 

ZVONIMIROVA LAĐA

HRVATSKA

JOŠ JE TU – NA TVRDOJ SIKI

JOŠTE LEŽI NASUKANA

OSAMSTOTO MINU LJETO

ŠTO JE MLATE SA SVIH STRANA

STRAŠNO O NJU UDARAJU

VJETAR, TALAS I OLUJE

SLOMILA SE, PRIGNULA SE

NA PIJESKU JE – AL JOŠ TU JE.

                                                                                                      VLADIMIR NAZOR, 1912.

Goran isprid broda

Goran Borčić iz Muzeja grada Splita prilikom posjeta Rosariu

 

nave01x400

 

brod

 

TUCUMAN

 

    Tucuman je sjeverozapadna pokrajina, čiji je glavni grad San Miguel de Tucuman (ili samo Tucuman), peti po veličini grad u Argentini, u kojem živi oko 500 000 stanovnika. Ima i nešto Hrvata, od kojih svakako treba spomenuti Ljudevita Tušeka, koji je odlukom Senata proglašen počasnim građaninom Argentine.

 

Tušek            Veterani i Tušek za ručkom

Ljudevit Tušek, i ručak s Ljudevitom Tušekom, veteranima Hajduka i Brankom Bezić Filipović

 

   U Tucumanu djeluje Počasni konzulat Republike Hrvatske na čelu s Catalinom Lonac. Postoji i osnovna škola koja nosi naziv Instituto Republica de Croacia, gdje se nastava odvija na španjolskome jeziku. Na žalost, pohađa je mali broj učenika hrvatskoga porijekla. No djeca unatoč tomu uče o Hrvatskoj, a prilikom posjeta veterana Hajduka otplesala su Splitski ples.

 

Instituto

zastave

 

 

Na slici gore je Colegio Croata. Na slici dolje učenici plešu Splitski ples za veterane Hajduka. S lijeva na desno prikazani su: Ante Ivković i Dragan Holcer, kipar Stanislav Bavčević, Goran Šušnjara, Catalina Lonac, Ljudevit Tušek, Petar Lovrić, Vilson Džoni i Stipe Andrijašević

 

 

Splitski ples